Odgovor je uvijek u prirodi
Farma Tolhurst Organic jedna od najstarijih organskih farmi povrća u Engleskoj. Prehranjuje preko 400 obitelji, a većina hrane koju proizvode bude prodana u krugu od 20 km od farme. "Problem je što ljudi imaju naviku gledati na sve pojedinačno i odvojeno. Farma je živi organizam koji zahtijeva holistički pristup. Možemo proizvoditi kvalitetnu i raznoliku hranu na zemljištu koje je zapravo vrlo siromašno, što pokazuje da se naše tehnike i znanja mogu primijeniti bilo gdje u svijetu. Cjelokupni ugljični otisak naše farme procijenjen je na 8 tona. Usporedimo li se sa standardnom proizvodnjom u supermarketima, naša je farma oko 90 posto učinkovitija", priča nam osnivač Iain Tolhurst.
autor: Tajana Sisgoreo - h-alter.org
Prije tridesetak godina, bez prethodnog farmerskog iskustva, Iain Tolhurst odlučio se baviti održivom poljoprivredom na zemljištu s lošim tlom i obraslom raslinjem. Imao je viziju kako kroz osobne procese učenja od svoje farme napraviti samoodrživo gospodarstvo.
Danas je Farma Tolhurst jedna od najstarijih organskih farmi povrća u Engleskoj, koja prehranjuje preko 400 obitelji te dijeli svoja znanja sa svima onima koji su željni praktičnih informacija o održivoj poljoprivredi. Osim brojnih prikupljenih nagrada, Farma Tolhurast zadovoljila je uvjete da postane prva registrirana farma na svijetu koja pri uzgoju povrća ne ovisi o životinjama ili životinjskom gnojivu.
Svoju održivu farmu Tolhurst je predstavio na ZMAG-ovoj trećoj konferenciji o održivosti prehrambenog sustava pod nazivom Naša dobra hrana, koja se održala krajem prošlog tjedna u Zagrebu. Iskoristili smo priliku da s Tolhurstom porazgovaramo o holističkom pristupu poljoprivredi, alatima i tehnikama za održivu poljoprivredu, bioraznolikosti i klimatskim promjenama.
Koliko je u ovom trenutku ljudi zaposleno na vašoj farmi i na koji način prodajete svoju hranu?
Za vrijeme ljeta na farmi radi šestero ljudi, a tijekom zime taj se broj smanji na troje do četvero. Dio svojih proizvoda svakog tjedna dostavljamo oko 120 ljudi. Imamo dvjestotinjak kupaca, ali ne naručuju svi svaki tjedan. Proces dostave vršimo kroz program koji se zove Neighborhood Reps. Jedna se osoba brine za 10 do 12 ljudi koji joj žive relativno blizu. Imamo desetak takvih osoba ili, kako ih mi zovemo, reprezentativaca.
Nakon što prikupe narudžbe, oni ih e-mailom šalju nama. Mi zatim pakiramo narudžbe u kutije i dostavljamo ih reprezentativcima. Oni nam plate prikupljenim novcem ljudi koji su naručili hranu, a mi njih platimo u povrću. Ostatak hrane prodajemo direktno u dućanima na našoj farmi.
Vaša je farma surađivala s Veganskom organskom mrežom u razvijanju prvih svjetskih standarda za organsku farmu bez životinja. Tako je postala prva farma u svijetu koja je uspjela zadovoljiti kriterije za dobivanje oznake kojom garantirate kupcima da prilikom proizvodnje hrane ne ovisite o uzgoju stoke i životinjskom gnojivu. Možete li nam pojasniti o čemu je točno riječ?
Standarde da se ne koristi stoka u organskoj poljoprivredi pomogao sam razviti prije petnaestak godina. Ideja jest da se u potpunosti isključi životinjski utjecaj na farmi, osim onog koji dolazi iz prirode? Ne držimo životinje na farmi za proizvodnju hrane, ne koristimo nikakvu hranu za prehranu životinja te ne koristimo nikakvo životinjsko gnojivo. Ne štetimo divljem prirodnom svijetu osim kad je to nužno.
Glavna je prednost u tome što možemo proizvesti više hrane na manjem prostoru jer životinje trebaju puno prostora. Smatramo da životinje ne treba koristiti u organskom sustavu. Ne treba nam stoka jer smo razvili sustav plodnosti tla, bez potrebe za životinjskim gnojivom. Sve ovo radimo radi životinja, ali i radi ljudi. Sve je više ljudi koji se iz različitih razloga odlučuju za veganstvo i koji ni na koji način ne žele imati veze sa smrću životinja. Sretni smo što to možemo podržati. Postajemo sve svjesniji da konzumacija mesa uzrokuje veliku štetu za naš planet i da je neodrživo da se čitava svjetska populacija hrani mesom.
Koje su prednosti nekorištenja životinjskog gnojiva na organskim farmama i postoji li interes među drugim farmerima za korištenje isključivo organskog gnojiva?
Naravno da će svako organsko poljoprivredno imanje koje ima stoku koristiti stajski gnoj koji im je na raspolaganju za povećanje plodnosti tla. Međutim, ekološki standardi uzgajivačima trenutačno omogućuju uvoz gnojiva s neekoloških farmi, iako će i to u budućnosti biti ograničeno. Upotreba neorganskog gnojiva dovodi do nekoliko problema. Donošenje gnoja s druge farme smanjuje plodnost tla na vašoj farmi.Neekološko stajsko gnojivo često je nusproizvod današnjeg načina uzgoja stoke, koja se hrani uvoznom hranom koja često proputuje pola svijeta. Neorgansko gnojivo može sadržavati visoku razinu antibiotika i drugih kemijskih spojeva.
Treba uzeti u obzir i da je prijevoz gnoja skup u smislu energije te se transportom zagađuje okoliš. Iako je riječ o relativno novom pokretu koji je započeo prije nekih petnaestak godina, sve je više interesa među farmerima koji se bave organskom poljoprivredom. Dosta farmera želi smanjiti ovisnost o životinjama i javljaju se s pitanjima kako da to ostvare.
Tijekom svih ovih godina vaša je farma ujedno bila i laboratorij za ispitivanje učinkovitih alata i tehnika za istraživanja održive poljoprivrede. Možete li nam ukratko opisati taj proces i koliko vam je trebalo vremena da farma postane samoodrživa?
Radilo se o zahtjevnom procesu učenja za koji je trebalo mnogo godina. Farma pruža beskrajne mogućnosti za promatranje prirode te mogućnost razumijevanja naše uloge kao dijela te prirode. Pogledate li cijelu moju karijeru, vidjet ćete da su mi trebale pedeset i tri godine da dođem do ovoga gdje sam sada. Danas neki novi farmeri pomoću mojih savjeta mogu napraviti organski održivu i bioraznoliku farmu u puno kraćem roku, u razdoblju od pet do deset godina. Kad pričate s mladim ljudima, njima se to čini dugim procesom. Kada dođeš u moje godine, pet godina i nije tako mnogo.Vaša imanje je često ogledni primjer uspješne održive farme, a posjećuju je farmeri s kojima rado izmjenjujete informacije. Zainteresirani studenti i akademici također imaju priliku provoditi brojna istraživanja na farmi, a i sami gostujete na brojnim konferencijama o održivoj poljoprivredi. Zašto inzistirate na ovakvom pristupu?
Glavni je cilj koji želimo postići ovim pristupom educirati ljude i pokazati im da je moguće baviti se poljoprivredom i proizvodnjom hrane bez štete po okoliš i stradanja stoke. Možemo proizvoditi kvalitetnu i raznoliku hranu na zemljištu koje je zapravo vrlo siromašno, što pokazuje da se naše tehnike i znanja mogu primijeniti bilo gdje u svijetu.
Klima je svugdje drukčija i individualne farme rade drukčije, ali ideja je da se svugdje može raditi na održivim principima, pristupajući farmi kao živom organizmu. Svugdje se mogu preispitivati konvencionalne norme u potrazi za formuliranjem alternativnih ideja. Između ostalog, sve se više kritizira globalno stočarstvo zbog njegovog utjecaja na okoliš, što našu farmu čini još zanimljivijom s obzirom na to da funkcioniramo u potpunosti bez uvoza životinjskog gnojiva. Suradnjom i razmjenom informacija omogućujemo da se znanje i rezultati umnožavaju i šire u našoj industriji.
Osim što surađujete sa svima onima koji su zainteresirani za vaš način bavljenja poljoprivredom, važno vam je i neposredno okruženje u kojem djelujete. Farma Tolhurst prije svega je okrenuta lokalnoj zajednici. Istaknuli ste da 140 tona hrane koju proizvodite bude prodano u krugu od deset do dvadeset kilometara od farme.
Točno, mi smo kompanija koja prije svega radi za zajednicu, a zajednica su naši kupci koji žive blizu nas. Profit koji kompanija ostvari trudimo se ulagati natrag u farmu kako bismo u budućnosti što učinkovitije proizvodili što kvalitetnije proizvode. Na farmi se nalaze dva dućana od kojih je jedan izgrađen prošlu zimu zahvaljujući sredstvima prikupljenim grupnim financiranjem (crowdfundingom).
Naš novi dućan djeluje po principu samoposluge, pa tako kupac sam uzima proizvod koji želi i sam si ga naplati, tj. ostavi novac u dućanu. Upravo je taj dućan postao mjesto susreta i edukacije. Većina ljudi ne zna kako se proizvodi hrana. Želimo educirati ljude da znaju što više o proizvodnji hrane, ali i hrani općenito. Takav pristup donosi i nove potencijalne kupce.
Na predavanju ste istaknuli da ne uzgajate samo povrće nego i bioraznolikost. Možete li objasniti tu tvrdnju?
Uvidjeli smo da je broj vrsta na našoj farmi u posljednjih 20 godina narastao nakon što smo proveli nekoliko istraživanja kako bismo procijenili svoju biološku raznolikost. Da bismo se uopće bavili poljoprivredom, potrebna nam je bioraznolikost cvijeća, kukaca i stabala. Veća bioraznolikost važna je i omogućuje nam da ostvarimo zdravu ravnotežu grabežljivaca koji se hrane štetočinama.
Suradnja s prirodom pokazala se lakšom nego da se borite protiv nje. Naš glavni proizvod, povrće, upravo je rezultat te bioraznolikosti. Nažalost, bioraznolikost se na globalnoj razini svakodnevno u velikoj mjeri smanjuje. Trebamo početi promišljati kako da zaustavimo taj negativni proces te kako da nadoknadimo ono što smo do sada izgubili. Jedan je od načina poticanje bioraznolikosti na našim farmama.
Nalazimo se na prekretnici kada su klimatske promjene u pitanju. Kako vaša održiva poljoprivreda može pomoći pri smanjenju negativnih utjecaja koje imamo na okoliš?
Upravo smo zbog sve češćeg javnog diskursa o klimatskim promjenama i njenim štetnim posljedicama postali zanimljivi toliko velikom broju ljudi. Svojim primjerom možemo pokazati da je moguće uzgajati povrće i baviti se poljoprivredom bez stoke. Sve velike ekološke organizacije koje proučavaju klimatske promjene sugeriraju da se proizvodnja stoke mora smanjiti.
S ovom se tvrdnjom danas slažu i mesojedi. Ideja da se uzgoj stoke mora smanjiti podrazumijeva da neće biti toliko životinjskog gnojiva koje bi se koristilo za plodnost tla. Sukladno tome potrebno je pronaći neke druge načine kako očuvati tlo i kako uzgajati usjev. Mi tu nudimo rješenje koje svi mogu primijeniti.
Također smo prije nekoliko godina počeli mjeriti svoj ugljični otisak. Cjelokupni ugljični otisak naše farme procijenjen na 8 tona, jednak je ugljičnom otisku jednog prosječnog kućanstva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Usporedimo li se sa standardnom proizvodnjom u supermarketima, naša je farma oko 90 posto učinkovitija.