fbpx

Nova studija - so nam zagađuje vodu za piće, slatka voda sve je slanija

Nova studija - so nam zagađuje vodu za piće, slatka voda sve je slanija

Foto: Ratko Pilipović/Impuls

Ljudska aktivnost zagrijava planetu, dovodi divlje životinje u opasnost, pa čak i mijenja okretanje Zemlje. Sve to ima ozbiljne posljedice na prirodni ciklus soli koja se nalazi na našoj planeti, navodi se u novim istraživačkim studijama.

Sve veći salinitet izvora slatke vode jedna je od najvećih briga. Ako se trend nastavi, pronalaženje dovoljno vode za piće za svjetsku populaciju moglo bi da postane pravi izazov – i to prije nego što dođemo do još veće štete za mnogobrojne životinjske vrste i njihova staništa.

Geološki i hidrološki procesi na površinu Zemlje donose so već dugi vremenski period. Taj proces povećanja količine soli čovjek ubrzava na planeti, jer eksploatiše rudnike.

Istraživači sa Univerziteta Merilend, Konektikat, Virdžinija i drugih institucija udružili su svoju stručnost kako bi dokumentovali ono što opisuju kao „egzistencijalnu prijetnju“ zalihama slatke vode.

Tim je posmatrao nekoliko različitih vrsta soli u rijekama i zemljištima, a ne samo natrijum-hlorid koji većina nas koristi u svakodnevnom životu. Dokazano je da određeni događaji, poput presušivanja jezera, povećavaju koncentraciju soli u vazduhu.

„Prije dvadeset godina, sve što smo imali bile su studije slučaja. Mogli bismo reći da su površinske vode bile slane u Njujorku ili u snabdijevanju pijaćom vodom u Baltimoru. Sada pokazujemo da je to ciklus koji počinje u dubinama Zemlje pa ide do atmosfere, i koji je značajno poremećen ljudskim aktivnostima“, rekao je ekolog Džin Likens sa Univerziteta Konektikat.

Prema istraživanjima u studiji, navodi se da je oko 2,5 milijardi hektara zemljišta širom svijeta pogođeno zaslanjivanjem koje je izazvano ljudskim faktorom, kao i da so koja se koristi za odmrzavanje puteva takođe pronalazi put u vazduh.

Sve veća slanost izvora slatke vode jedna je od najvećih briga. Ako se trend nastavi, pronalaženje dovoljno vode za piće svjetske populacije moglo bi da postane pravi izazov – i to prije nego što dođemo do štete za živa bića na našoj planeti.

„Ako razmišljate o planeti kao o živom organizmu, kada akumulirate toliko soli to bi moglo da utiče na funkcionisanje vitalnih organa ili ekosistema. Nivo soli utiče na mnoge aspekte života, od toga koliko ima snijega na vrhovima planina, do toga koliko je vjerovatno da ćemo dobiti respiratorne bolesti“, naveo je geolog Sujai Kaushal sa Univerziteta Merilend.