Nova studija otkriva da se rezervoari vode globalno sve više prazne
Foto: Impuls
Voda je esencijalna i neizostavna komponenta postojanja čovječanstva. Kako globalno stanovništvo raste i kako se klima zagrijava, tako raste i potražnja za vodom.
Tijekom posljednja dva desetljeća globalni rezervoari više su se ispraznili uprkos ukupnom povećanju skladišnog kapaciteta zbog izgradnje novih rezervoara.
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Communications, koju je vodio dr. Huilin Gao, vanredni profesor na Zachry odsjeku za civilno i okolišno inženjerstvo pri Univerzitetu Texas A&M, istraživači su koristili novi pristup sa satelitskim podacima za procjenu varijacija u skladištenju 7245 globalnih rezervoara od 1999. do 2018. godine.
Sveukupno, globalno skladištenje u rezervoarima povećalo se godišnjom stopom od 28 kubičnih kilometara, što se pripisuje izgradnji novih rezervoara. Međutim, unatoč ovim naporima, podaci otkrivaju da je brzina punjenja rezervoara niža od očekivane.
“Kako globalna populacija nastavlja rasti u 21. stoljeću, sve se više oslanja na rezervoare površinske vode kako bi zadovoljili sve veće zahtjeve u kontekstu klimatskih promjena”, rekao je Gao. “Međutim, količina vode dostupna u akumulacijama i njezini trendovi nisu dobro kvantificirani na globalnoj razini.”
Istraživači su razvili skup podataka Global Reservoir Storage, koji je dostupan na internetu kako bi koristio donositeljima odluka i široj naučnoj zajednici, te predstavlja značajan napredak u praćenju globalnih uslova skladištenja u rezervoaru.
Uzimajući u obzir predviđeni pad otjecanja vode i sve veću potražnju za vodom, očekuje se da će se uočeni trend smanjenog obnavljanja zaliha nastaviti, što bi potencijalno moglo utjecati na opskrbu vodom. Ovi nalazi ukazuju da postoji potreba za novim strategijama upravljanja zalihama rezervoara.
Opadanje zaliha u rezervoarima posebno je izraženo na globalnom jugu, uključujući Južnu Aziju, Afriku i Južnu Ameriku. Unatoč naporima da se izgrade nove akumulacije, podaci pokazuju da one ne zadovoljavaju očekivane razine punjenja.
Najznačajniji pad uočen je u Južnoj Americi i Africi, gdje rastuće stanovništvo pridonosi eskaliranoj potražnji za vodom.
Nasuprot tome, rezervoari na globalnom sjeveru, uključujući regije u Sjevernoj Americi i Europi, doživljavaju uzlazni trend u postizanju svog maksimalnog kapaciteta. Rezervoari u područjima visoke geografske širine poput Velikih jezera i Sibira pokazuju relativno veće kapacitete skladištenja, što se prvenstveno pripisuje nižoj gustoći naseljenosti i manjem utjecaju ljudskih aktivnosti.
Analiza nije uzela u obzir proces sedimentacije i stoga je ukupni pad skladištenja prikazan u ovoj studiji konzervativan.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA
