Nova naučna istraživanja: Polovina svjetskih plaža mogla bi nestati do kraja vijeka
Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju svjetskim pješčanim plažama, te bi čak polovica njih mogla nestati do kraja vijeka, pokazalo je novo istraživanje, piše CNN.
Do 2050. godine neke obale bit će neprepoznatljive, što možemo zaključiti na osnovi svega što se danas događa.
Dok se postotak izgubljenih površina plaža razlikuje ovisno o lokaciji, studija je ustanovila da bi se mnoga gusto naseljena područja, uključujući i ona na istočnoj obali SAD-a, na jugu Azije i u središnjoj Evropi, mogla suočiti s pomicanjem obale dublje na kopno, čak 100 metara do 2100. godine.
"Uzeli smo u obzir prag od 100 metara, jer ako erozija odnese više od 100 metara zemlje, to bi moglo značiti da će plaže nestati, jer je većina plaža na svijetu uža od 100 metara", kaže Michalis Vousdoukas, obalni okeanograf u Evropskoj komisiji i vodeći autor ove studije.
Koristeći ažurirane projekcije porasta razine mora, istraživači su analizirali kako će plaže izgledati u budućnosti, uzimajući u obzir i oluje kojima bi mogle biti pogođene. Oni su obuhvatili i prirodne procese, kao što su erozija i geologija plaže, kao i ljudski faktor – razvoj zgrada na obali, izgradnja brana i slično – što sve može utjecati na opstanak plaže.
Prema podacima iz studije, očekuje se da rast razine mora nadjača sve ostale faktore, što ukazuje na to da ljudi emitiranjem štetnih plinova koji se zadržavaju u atmosferi najviše štete plažama.
Važnost plaža
Plaže čine trećinu svjetskih obala i dobre su za odbranu obalnih predjela od naleta oluja. Osim toga, one su ekonomski strojevi, podržavaju rekreaciju, turizam i druge aktivnosti, a u nekim područjima su i više od običnih mjesta za odmor. U Brazilu i Australiji život onih koji stanuju blizu obale ovisi o plaži veći dio godine.
"U velikom dijelu svijeta pješčane plaže su toliko vrijedne da se njihova važnost ne može istaknuti određenom svotom", kaže Vousdoukas.
Neke od najpopularnijih plaža na svijetu već vode rat protiv fizike. Plaže su u normalnim uvjetima dinamična mjesta. Obale se prirodno mijenjaju s naletima valova i reagiraju na promjene u razini mora, pa se stalno šire i sužavaju.
Ipak, naučnici tvrde da kada gradimo u blizini vode, mi zapravo remetimo sposobnost plaže da se oblikuje prirodnim putem. Danas se mnoge plaže koje se nalaze u urbaniziranim područjima suočavaju s velikim erozijama.
Mjesta kao što je Miami Beach dovoze hiljade tona pijeska kako bi nadoknadila posljedice erozije na obalama, dok su na drugim plažama izgrađeni veliki morski zidovi i lukobrani kako bi se neprocjenjivi pijesak zadržao na svom mjestu.
Ovi projekti mnogo stoje i štete životnoj sredini, a naučnici kažu da je ovo unaprijed izgubljena bitka zbog rasta razine mora i jakih oluja koje nas čekaju zbog toplijeg vremena.
"Sada radimo sve što možemo kako bismo sačuvali obale na svom mjestu, ali u narednih nekoliko desetljeća nećemo biti u stanju to učiniti", kaže jedan od Vousdoukasovih saradnika.
Kako razina mora raste, sve više plaža suočit će se s erozijom. Australija će, prema podacima ove studije, ostati bez najvećeg dijela obale – nestat će čak 11.500 kilometara plaže, što je oko 50 posto pješčanih površina ove države.
Druge države u kojima će hiljade kilometara plaža biti "progutane" u procesu erozije su Čile, Kina, SAD, Rusija, Meksiko i Argentina. I male otočne države će najvjerovatnije imati velike probleme, posebno one na Karibima, zbog svoje ravne površine.
Ipak, još ima nade. Ako vlade država uspiju smanjiti količinu emitiranja štetnih plinova u atmosferu, istraživači su utvrdili da se 17 posto ugroženih plaža do 2050. može spasiti, dok se do 2100. može očuvati čak 40 posto plaža koje bi mogle potpuno nestati ako nastavimo ovim tempom.
Dok se postotak izgubljenih površina plaža razlikuje ovisno o lokaciji, studija je ustanovila da bi se mnoga gusto naseljena područja, uključujući i ona na istočnoj obali SAD-a, na jugu Azije i u središnjoj Evropi, mogla suočiti s pomicanjem obale dublje na kopno, čak 100 metara do 2100. godine.
"Uzeli smo u obzir prag od 100 metara, jer ako erozija odnese više od 100 metara zemlje, to bi moglo značiti da će plaže nestati, jer je većina plaža na svijetu uža od 100 metara", kaže Michalis Vousdoukas, obalni okeanograf u Evropskoj komisiji i vodeći autor ove studije.
Koristeći ažurirane projekcije porasta razine mora, istraživači su analizirali kako će plaže izgledati u budućnosti, uzimajući u obzir i oluje kojima bi mogle biti pogođene. Oni su obuhvatili i prirodne procese, kao što su erozija i geologija plaže, kao i ljudski faktor – razvoj zgrada na obali, izgradnja brana i slično – što sve može utjecati na opstanak plaže.
Prema podacima iz studije, očekuje se da rast razine mora nadjača sve ostale faktore, što ukazuje na to da ljudi emitiranjem štetnih plinova koji se zadržavaju u atmosferi najviše štete plažama.
Važnost plaža
Plaže čine trećinu svjetskih obala i dobre su za odbranu obalnih predjela od naleta oluja. Osim toga, one su ekonomski strojevi, podržavaju rekreaciju, turizam i druge aktivnosti, a u nekim područjima su i više od običnih mjesta za odmor. U Brazilu i Australiji život onih koji stanuju blizu obale ovisi o plaži veći dio godine.
"U velikom dijelu svijeta pješčane plaže su toliko vrijedne da se njihova važnost ne može istaknuti određenom svotom", kaže Vousdoukas.
Neke od najpopularnijih plaža na svijetu već vode rat protiv fizike. Plaže su u normalnim uvjetima dinamična mjesta. Obale se prirodno mijenjaju s naletima valova i reagiraju na promjene u razini mora, pa se stalno šire i sužavaju.
Ipak, naučnici tvrde da kada gradimo u blizini vode, mi zapravo remetimo sposobnost plaže da se oblikuje prirodnim putem. Danas se mnoge plaže koje se nalaze u urbaniziranim područjima suočavaju s velikim erozijama.
Mjesta kao što je Miami Beach dovoze hiljade tona pijeska kako bi nadoknadila posljedice erozije na obalama, dok su na drugim plažama izgrađeni veliki morski zidovi i lukobrani kako bi se neprocjenjivi pijesak zadržao na svom mjestu.
Ovi projekti mnogo stoje i štete životnoj sredini, a naučnici kažu da je ovo unaprijed izgubljena bitka zbog rasta razine mora i jakih oluja koje nas čekaju zbog toplijeg vremena.
"Sada radimo sve što možemo kako bismo sačuvali obale na svom mjestu, ali u narednih nekoliko desetljeća nećemo biti u stanju to učiniti", kaže jedan od Vousdoukasovih saradnika.
Kako razina mora raste, sve više plaža suočit će se s erozijom. Australija će, prema podacima ove studije, ostati bez najvećeg dijela obale – nestat će čak 11.500 kilometara plaže, što je oko 50 posto pješčanih površina ove države.
Druge države u kojima će hiljade kilometara plaža biti "progutane" u procesu erozije su Čile, Kina, SAD, Rusija, Meksiko i Argentina. I male otočne države će najvjerovatnije imati velike probleme, posebno one na Karibima, zbog svoje ravne površine.
Ipak, još ima nade. Ako vlade država uspiju smanjiti količinu emitiranja štetnih plinova u atmosferu, istraživači su utvrdili da se 17 posto ugroženih plaža do 2050. može spasiti, dok se do 2100. može očuvati čak 40 posto plaža koje bi mogle potpuno nestati ako nastavimo ovim tempom.
Agencije
