Nepogode povezane s vodom dominiraju katastrofama u posljednjih 50 godina

Prema opsežnoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine su osim golemih materijalnih šteta uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina (1970.-2019.).

Među deset najčešćih katastrofa koje su u razdoblju od 1970.-2019. godine dovele do najvećih ljudskih gubitaka, četiri su vezane uz opasnosti povezane s vodom: suše su uzrokovale 650.000 smrtnih slučajeva, oluje 577.232 i poplave 58.700, dok je zbog ekstremnih vrućina smrtno stradalo 55.736 osoba. Ove brojke navode se u predstojećem Atlasu smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970.-2019. (Atlas of Mortality and Economic Losses from Weather, Climate and Water Extremes 1970-2019) Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

S obzirom na ekonomske gubitke, najveće štete prouzročile su oluje (521 milijardu USD) i poplave (115 milijardi USD), navodi se u priopćenju WMO-a čiji će najnoviji Atlas biti objavljen u rujnu ove godine.

Poplave i oluje u posljednjih su 50 godina nanijele najveće ekonomske gubitke upravo u Europi, a šteta se izražava nevjerojatnim iznosom u visini od 377,5 milijardi američkih dolara. Samo je poplava u Njemačkoj u 2002. godini prouzročila štetu od 16,48 milijardi američkih dolara te je bila najskuplji ekstremni vremenski događaj u Europi od 1970. do 2019. godine. Međutim, u navedenom su razdoblju toplinski valovi ipak uzeli najveći danak u ljudskim životima.

Podaci pokazuju da su tijekom 50-godišnjeg razdoblja nepogode i katastrofe vezane uz vrijeme, klimu i vodu činile 50 % svih katastrofa, 45 % svih prijavljenih smrtnih slučajeva i 74 % svih prijavljenih ekonomskih gubitaka na globalnoj razini.

Klimatske promjene

„Nepogode i katastrofe vezane uz vrijeme, klimu i vodu povećavaju se u učestalosti i intenzitetu kao rezultat klimatskih promjena. Ljudske žrtve i ekonomski gubici tragično su istaknute bujičnim kišama i razornim poplavama te ljudskim gubicima u srednjoj Europi i Kini tijekom proteklog tjedna“, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. „Nedavni temperaturni rekordi i toplinski valovi u Sjevernoj Americi jasno su povezani s globalnim zatopljenjem", dodao je Taalas, pozivajući se na analizu atribucije da su klimatske promjene, uzrokovane emisijom stakleničkih plinova, povećale vjerojatnost navedenih vrućina barem 150 puta.

„Sve češći ekstremni vremenski događaji poput bujičnih kiša dijelom su uzrokovani klimatskim promjenama. Kako atmosfera postaje sve toplija, zadržava više vlage što znači da će tijekom oluja padati više kiše čime se značajno povećava rizik od poplava“, rekao je Taalas. „Nijedna zemlja - razvijena ili u razvoju - nije imuna. Klimatske promjene su ovdje i sada. Nužno je više ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama, a jedan od načina je jačanje sustava ranog upozoravanja na više opasnosti.“

Voda je primarno sredstvo kroz koje osjećamo utjecaje klimatskih promjena. Kako bismo se učinkovito bavili vodnim i klimatskim izazovima, klimatske promjene i rizike vezane uz vodu moramo rješavati kao jedan problem. Zbog toga WMO predvodi novu Koaliciju za vodu i klimu, zajednicu multisektorskih aktera usredotočenu na integrirano djelovanje protiv vodnih i klimatskih rizika, navodi se u priopćenju WMO-a.

Ekstremni kišni događaji

Njemačka nacionalna meteorološka služba Deutscher Wetterdienst (DWD) priopćila je kako su tijekom dva dana (14. i 15. srpnja 2021.) zabilježene dvomjesečne količine oborina i to na tlu koje je već bilo blizu zasićenja u najviše pogođenim regijama Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Švicarska i Austrija također su pogođene jakim poplavama.

Prema DWD-u, oko 100 do 150 mm oborina dogodilo se u 24 sata između 14. i 15. srpnja. Meteorološka postaja DWD Wipperfuerth-Gardeweg (Sjeverna Rajna-Vestfalija) zabilježila je 162 mm, slijede Köln-Stammheim (Sjeverna Rajna-Vestfalija) sa 160 mm, Kall-Sistig (Sjeverna Rajna-Vestfalija) sa 152 mm i Wuppertal-Buchenhofen (Sjeverna Rajna-Vestfalija) sa 151 mm. U priopćenju se navodi kako je DWD izdao pravovremena i točna rana upozorenja.

U nekim dijelovima središnje kineske provincije Henan zabilježene oborine su između 17. i 21. srpnja bile veće od godišnjeg prosjeka. Nacionalna meteorološka promatračka stanica u Zhengzhouu dosegla je vrijednost od 720 mm - u usporedbi s godišnjim prosjekom od 641 mm. U glavnom gradu provincije u samo šest sati pala je godišnja količina kiše, odnosno 382 mm, a od 16:00-17:00 dana 20. srpnja jednosatna kiša u Zhengzhouu premašila je vrijednost od 200 mm. Više od 600 meteoroloških postaja zabilježilo je preko 250 mm oborina uz maksimalnu količinu od 728 mm.

WMO podsjeća kako sve veći broj studija otkriva djelovanje ljudskog utjecaja na ekstremne kišne događaje. Jedan od primjera su ekstremne kiše u istočnoj Kini u lipnju i srpnju 2016., gdje je utvrđeno da je ljudski utjecaj značajno povećao vjerojatnost događaja, uz određene sumnje izražene u godišnjem dodatku Biltena Američkog meteorološkog društva.

Europski trendovi

WMO ističe kako unatoč sve češćim ekstremnim vremenskim događajima broj poginulih općenito pada zbog poboljšanih ranih upozorenja i boljeg upravljanja katastrofama. Visok broj smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova u Europi 2003. i 2010. godine doveo je do uvođenja novih akcijskih planova i ranih upozorenja koja su zaslužna za spašavanje mnogih života u posljednjem desetljeću.

U Europi je tijekom 1.672 zabilježenih katastrofa u razdoblju od 1970.-2019. smrtno stradalo 159.438 osoba, dok su ekonomski gubici dosegli iznos u visini od 476,5 milijardi američkih dolara. Iako su poplave (38 %) i oluje (32 %) bili najčešći uzrok u zabilježenim katastrofama, ekstremne temperature odnijele su najviše života (93 %), odnosno tijekom promatranih 50 godina smrtno je stradalo 148.109 osoba.

Tijekom dva vala ekstremnih vrućina 2003. i 2010. godine zabilježen je najveći broj smrtnih slučajeva (80 %), odnosno ukupno je izgubljeno 127.946 života. Ova dva ekstremna vremenska događaja donekle iskrivljuju statistiku o broju umrlih u Europi jer je toplinski val 2003. bio odgovoran za polovicu smrtnih slučajeva u Europi (45 %), s ukupno 72.210 stradalih u 15 pogođenih zemalja, kako se navodi u jednom od poglavlja predstojećeg Atlasa. Naime, udio katastrofa prema povezanim opasnostima pokazuje da su u Europi u navedenom vremenu najveće opasnosti predstavljale riječne poplave (22 %), oluje (14 %) i opće poplave (10 %).

Atlas smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970.-2019. bit će u cijelosti objavljen uoči Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u rujnu i temelji se na podacima Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED), kojima se donositeljima odluka pružaju znanstveno utemeljene informacije o vremenskim i klimatskim ekstremima te stanju globalne klime.

S.F. / Ekovjesnik