Nastavlja se borba za spas Neretvice
Ova rijeka od 2006. godine suočava se sa nezakonitom izgradnjom 15 malih hidroelektrana, koje bi rijeku pregradile te uništile šumovita područja oko nje, a samim tim lokalnoj zajednici ugrozio bi se pristup pitkoj vodi.
Neretvica je rijeka u Bosni i Hercegovini i jedna je od najznačajnijih pritoka Neretve. Izvire nedaleko od vrha Vitreuša na 1510 m nadmorske visine. Ulijeva se u vještačko Jablaničko jezero kod Buturović Polja. Neretvica izvire pod Vitreušom i teče prema istoku, zatim blago skreće prema jugu, gdje prima Otunski potok i Prolaz, a zatim skreće prema zapadu. Nakon što napravi okuku kod ušća Prolaza, Neretvica prima Obaščicu s jugoistoka, a sa sjevera Malu Neretvicu i Zagrejčicu, zatim kod Salakovića skreće prema jugu, gdje protječe kroz Gornji i Donji Čažanj. Tu prima pritoku Govornik. Potom protječe pored sela Lukšije, Parsovići, Donji Prijeslop, Podhum, Gostevići te ulazi u Buturović Polje, gdje se ulijeva u zaliv Jablaničkog jezera. Neretvica je dom desecima vrsta riba i mrijestilišta, a tok joj prolazi kroz žarište biološke raznolikosti mediteranskog bazena, poznatog po svojoj važnoj biološkoj raznolikosti divljih životinja.
Priredila: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA
Foto: Adis Topalović
Ova rijeka od 2006. godine suočava se sa nezakonitom izgradnjom 15 malih hidroelektrana, koje bi rijeku pregradile te uništile šumovita područja oko nje, a samim tim lokalnoj zajednici ugrozio bi se pristup pitkoj vodi.
Investitori ovih projekata tvrdili su da hidroenergija može pomoći Bosni i Hercegovini da ispuni svoj cilj od 40 posto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi zemlju dovela korak bliže pridruživanju EU. Međutim, male hidroelektrane u BiH trenutno proizvode samo oko 3 posto energije u zemlji.
Tada je prijedlog rijeke Neretvice obuhvatao 17 malih hidroenergetskih projekata, ali zbog utjecaja na okoliš investitori nisu mogli dobiti sredstva za iste. Inicijativa je zatim ograničena na 15 projekata, da bi naposlijetku spala na dva. Nakon toga se investitor povukao sve do februara prošle godine.
Lokalna zajednica održala je svoj prvi masovni protest, na kojem se okupilo više od 1000 ljudi, koji su spriječili da se bilo koje građevinsko vozilo približi rijeci. Aktivisti su inicirali razgovor s udruženjima ribara, lovaca i poljoprivrednika, okupljajući ukupno sedam udruženja posvećenih borbi za Neretvicu, koja su izašla na protest.
Udruženja su ugovorila sastanak s općinskim vijećem u Konjicu, ali je ova inicijativa prekinuta zbog COVID-19 ograničenja. Građevinska vozila su opet izašla na teren, ovaj put da postave znak koji najavljuje početak građevinskih radova, kada je sedamdesetak mještana kreiralo ljudsku blokadu i otpratilo vozila van građevinske zone.
Sljedeći protest dogodio se u junu, nakon što je zajednica doznala da građevinske mašine ponovo ulaze u prostor rijeke kako bi započeli gradnju, a i ovaj put stanovnoštvo je uspjelo da odbrani Neretvicu.
Obilježavanje prve godišnjice protesta za spas Neretvice održalo se 26. februara ove godine u Parsovićima, kada je održana i javna tribina posvećena problematici (ne)izgradnje MHE na Neretvici.
Umjesto malih hidroenergetskih projekata, članovi lokalne zajednice žele iskoristiti prirodne ljepote rijeke Neretvice pa su obnovili 15 plaža kako bi privukli turiste; napravili su pristupnu stazu ka jednom od najljepših bukova na Neretvici (u blizini Rizvinog mlina), izgradili su šadrvane na kupalištima Pasjak i Buk…, a planiraju uzvodno izgraditi dvije planinarske kuće i obnoviti stari mlin kako bi ga pretvorili u muzej pod nazivom Bitka za Neretvicu.
Na Dan planete Zemlje, najmlađi članovi pokreta “Pusti me da tečem” zasadili su sadnicu divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) na kupalištu Pasjak, a stariji aktivisti djelimično su očistili Nevizdrački zaljev.
Udruženje građana “Pusti me da tečem” su se i službeno pridružili Koaliciji za zaštitu rijeka BiH.
Lokalna zajednica će nastaviti sa protestima, uvodi mobilni kontrolni punkt za noćne smjene kako bi se rijeka, ako je potrebno, zaštitila i noću. Aktivisti su angažirali advokata koji je uložio dvije tužbe i pokrenuo spor protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma u BiH i prema općini Konjic zbog davanja koncesije investitoru prije promjene prostornog plana, a koji ne predviđa takvu gradnju, kao i zbog davanja koncesija bez uključenja lokalne zajednice u proces donošenja odluka.
Na 21. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, 27. aprila, kao druga tačka dnevnog reda, našao se Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH po hitnom postupku. Hitna izmjena zakona kojim bi se konačno zabranila gradnja malih hidroelektrana u Federaciji BiH nije prošla glasovima zastupnika DF-a, SDP-a i HDZ-a.
Aktivisti i lokalno stanovništvo iskazuju nezadovoljstvo ovakvom odlukom te poručuju i tvrde da su spremni braniti rijeku Neretvicu, ako bude potrebno, i svojm tijelima. Borba za spas Neretvice i drugih bh. rijeka se nastavlja…
