Na drvo života dodane nove grane!
Najmanje 10 000 vrsta izumre svake godine, dok je oko 17 000 kritično ugroženo i prijeti im izumiranje. Unatoč ovim zastrašujućim brojkama, ipak imamo dobre vijesti. Drvo života je dobilo nove grane!
1837. godine Charles Darwin je u svojoj bilježnici skicirao prvo drvo života* u kojemu je pokušao prikazati kako su životinje, biljke i bakterije međusobno povezane. Takav prikaz evolucije koristi se od početka 19. stoljeća do danas. Vršci grana predstavljaju život na Zemlji danas, dok grane koje ih povezuju s deblom predstavljaju evolucijske veze među vrstama. Što se grane dijele bliže deblu, to je zajednički predak tih vrsta živio u daljoj prošlosti.
Razvoj genetike i molekularnih metoda omogućio je znanstvenicima da Darwinovo drvo života dobije puniju krošnju.
Novo drvo, objavljeno 11. travnja 2016. u časopisu Nature Microbiology, još jednom pokazuje da svijet oko nas, životinje, biljke, ljudi i ostali eukarioti, predstavljaju samo mali dio svjetske bioraznolikosti.
Fokus na ekstremofile
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji u zadnjih 15 godina otkrili su preko 1000 novih vrsta bakterija iarheja, čime su proširili drvo života, osnovubiologije i evolucije. Ove su vrste nalazili na najčudnijim mjestima na Zemlji, primjerice u vrućim izvorima u NP Yellowstone, u slanoj dolini u pustinji Atacama, u močvarnim sedimentima, gejzirima, u tlu i u ustima dupina. Zbog specifičnih uvjeta koji vladaju u tim područjima, ove vrste bakterija i arheja nije bilo moguće uzgojiti u laboratoriju, već su istraživači sakupili njihove genetičke podatke te su ih putem genoma i prepoznali kao nove vrste. Vrste koje su znanstvenici sakupljali za potrebe ovog istraživanja žive u staništima s ekstremnim uvjetima (visoke ili jako niske temperature, nedostatak vode ili kisika...) te ih iz tog razloga nazivamo ekstremofilima.
„Ono što je zadivljujuće jest koliko je drvo života raznoliko, i to zahvaljujući linijama koje poznajemo samo po njihovom genomu", zaključila je doktorica Laura Hug, jedna od voditeljica istraživanja. Hug je u timu s profesoricom Jill Banfield i desetak ostalih znanstvenika sakupila preko 1000 do tada nepoznatih genoma bakterija i arheja.
Određivanjem 16 različitih gena koji se nalaze u ribosomima, staničnim organelima koji prevode RNA u proteine, dobili su nove grane kojima su dominirale bakterije, pogotovo ekstremofilne. Među njima se odvojila grupa bakterija koje su prozvali kandidatima za "širenje drva". Ta je grupa činila veliku zasebnu granu te se čini da grupa predstavlja polovicu bakterijske evolucijske raznolikosti. „Ova nevjerojatna raznolikost govori nam o ogromnom broju organizama koje tek počinjemo istraživati te kako bi oni mogli utjecati na promjene u našem razumijevanju biologije", ističu istraživači.
Novo drvo, na kojemu se organizmi grupiraju prema tome koliko je vremena prošlo između nastanka dvije vrste (evolucijskoj odvedenosti), a ne samo po razlikama među vrstama (taksonomskim razlikama), pokazuje kako jednu trećinu ukupne bioraznolikosti na Zemlji čine bakterije, drugu trećinu ekstremofilne bakterije, a preostalu trećinu čine arheje i eukarioti.
Nova saznanja ne samo da će koristiti biolozima različitih struka, već će omogućiti i nova istraživanja u područjima biokemije, evolucije i razvoja života na Zemlji.
Znanost je, dakle, još jednom dokazala kako je nevidljivi svijet daleko brojniji od onoga kojeg primjećujemo.
Istražite više: Predstavljamo Biotekino Drvo života!
Izvor: Esciencenews.com
