Može li konoplja postati ključna u borbi protiv klimatskih promjena

U apsorbovanju i zadržavanju ugljenika jedna biljka dvostruko je efikasnija od drveća. U pitanju je konoplja.

Debate o tome kako obuzdati klimatske promjene uglavnom prolaze bez pominjanja konoplje. To je greška, jer moderne sorte konoplje, poznatije kao kanabis, preslabe su da bi se koristile kao narkotik, ali su izuzetno efikasne u apsorpciji i „zarobljavanju“ ugljenika.

Konoplja je među biljkama koje najbrže rastu i može da poraste do četiri metra za samo 100 dana.

Istraživanja pokazuju da je konoplja dvostruko efikasnija od drveća kada je riječ o apsorpciji i zadržavanju ugljenika, pri čemu hektar konoplje apsorbuje između 8 i 22 tone ugljen-dioksida godišnje, više od bilo koje šume.

Takođe, ugljen-dioksid je trajno „zaključan“ u vlaknima konoplje, koja se dalje mogu koristiti za mnoge proizvode uključujući tekstil, lijekove, izolaciju za zgrade i beton. Auto-gigant BMV ga čak koristi da zamijeni plastiku u raznim dijelovima svojih automobila.

Međutim, za razliku od mnogih drugih zemalja, Velika Britanija i dalje klasifikuje industrijsku konoplju kao kontrolisanu drogu, a za uzgoj biljke potrebna je licenca Ministarstva unutrašnjih poslova.

Površina na kojoj se konoplja gaji u Britaniji iznosi samo oko 800 hektara, ali rad na Univerzitetu u Jorku i Centru za razvoj bioobnovljivih izvora ima za cilj da to poveća na 80.000 hektara i da konoplja postane vodeća uzgajana kultura u Velikoj Britaniji.

RTS