Misterij nestajanja pčela

Pčele su važne za opstanak čovjeka na Zemlji. Ne samo zbog bio-raznolikosti, već i zbog uloge u oprašivanju, one su ključni posrednici u poljoprivredi. Bez pčela, mnogo drveća i biljaka ne bi donosilo plodove kojima se hranimo.

 Autor: Anne Notaras

Pčelama prijete pesticidi...

Pčele su u opasnosti posljednjih dvadesetak godina. Izumiranje pčelinjih zajednica dugo je predstavljalo misterij zbog kontradiktornih istraživanja o uzrocima njihove smrtnosti i zbog poteškoća u proučavanju stvarne aktivnosti pčela na otvorenom. Ovome treba dodati složenost i profinjenost organizma pčela, što doprinosi njihovom otežanom izučavanju.

Pesticidi su prvi put dovedeni u pitanje krajem 90-tih godina u Francuskoj. Upotreba pesticida “Gaucho”, a potom “Regenta” koji se koristio za kukuruz i suncokret, dovedena je u vezu s odumiranjem pčelinjih zajednica u određenim područjima, te je iz predostrožnosti njihova upotreba zabranjena. Otad su se zajednice uspješno vratile u prvobitno stanje, kao što je to slučaj u okrugu Lot.

Ovi su pesticidi uvedeni i u drugim europskim zemljama, primjerice u Njemačkoj i Italiji, gdje su izazvali golem stupanj smrtnosti postojećih pčelinjih zajednica.

Kemijska je industrija brzo odgovorila navodeći da se nove tehnologije oslanjaju na suvremenu generaciju fitosanitarnih proizvoda kojima se sjeme direktno premazuje te da se polja više ne zaprašuju supstancijama koje sadrže nedopuštene doze pesticida i da takvi novi proizvodi sadrže bitno nižu toksičnu razinu pesticida od one koja se smatra smrtonosnom za pčele.

Unatoč tome, nestajanje pčelinjih zajednica se nastavilo. Konačno, 2009. godine, istraživanja američkih znanstvenika, a potom i francuskih iz Nacionalnog instituta za agronomska istraživanja, iznijela su na vidjelo mnogobrojne uzroke ugibanja pčela, a osobito činjenicu da pesticidi nove generacije čak i u zanemarivo malim dozama pogoduju razvoju virusa smrtonosnog za pčele.

... i industrijsko iskorištavanje

Ovome treba dodati industrijsko iskorištavanje pčela, poput onog u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se polovica zajednica američkih pčela jednom godišnje na tri tjedna premješta u kalifornijsku dolinu radi oprašivanja badema koji rastu na površini od više desetaka tisuća hektara. Ovakvo iskorištavanje u industrijske svrhe izazvalo je slabljenje zdravlja pčelinjih zajednica zbog njihovog izlaganja monokulturi i masovnog okupljanja zajednica iz različitih krajeva, što pogoduje širenju virusa i opasnosti za cijelu vrstu. Da ih održe na životu, pčelari hrane pčele umjetnim namirnicama koje sadrže antibiotik, što ih čini otpornima na bolesti.

Pčele ostaju nezamjenjive jer bumbari i drugi prirodni izvori oprašivanja poput vjetra daju sedamdeset puta slabije rezultate. Ako nestanu pčele, pojedine se biljne vrste neće moći razmnožavati, a i pojedine će životinjske vrste također biti izložene opasnosti nestanka.

Ako pčele počnu nestajati, čovjek neće imati više od četiri godine života pred sobom. Bez pčela nema oprašivanja, nema biljaka, nema životinja, nema čovjeka.
Albert Einstein

Priroda je naš temelj. Moramo raditi za nju ako želimo živjeti.

Prevod: Mirna Peršić

Izvor: Nova Akropola