Ljudi bi krokodile za ljubimce i otrov žabe kao drogu – krivolov i šverc ugrožavaju opstanak vrsta
Foto: Jack Kelly/Unsplash
Oko 4.000 vrsta divljih biljaka i životinja su žrtve ilegalne trgovine širom svijeta, pokazuje najnoviji Svjetski izvještaj o zločinima protiv divljih životinja.
Uprkos tome što se posljednjih dvadeset godina ulažu posebni međunarodni, koordinisani napori da se pojača borba sa ilegalnom trgovinom divljim životinjama, ona i dalje predstavlja jednu od najvećih prijetnji za opstanak mnogih vrsta.
„Zločin protiv divljih životinja nanosi neopisivu štetu prirodi, a takođe ugrožava živote, javno zdravlje, adekvatno upravljanje prirodnim dobrima i kapacitet naše planete da se bori protiv klimatskih promjena“, objašnjava Gada Veli, izvršni direktor Kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC).
Novi izvještaj Kancelarije sastoji se od više od 140.000 zapisa o zaplijenama divljih životinja koje su se desile u 162 države između 2015. i 2021. godine.
Iako je bilo nekoliko signala koji su nagovještavali smanjenje trgovine nekim životinjama poput nosoroga i slonova, mnoge žrtve su manje poznate vrste. Oko 3.250 njih je navedeno u Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.
Foto: Unsplash
Korali su činili 16 odsto zabilježenih zaplijena, a zatim krokodili i njima srodne vrste sa devet odsto. Slonovi su bili zastupljeni sa šest procenata, što je smanjenje u odnosu na 16 procenata iz perioda od 2005–2014. godine.
„Stvarni nivoi trgovine divljim životinjama su naravno daleko veći od zabilježenih zaplijena“, navodi se u izvještaju i dodaje se: „Korupcija podriva regulativu i primenu zakona, dok tehnologija ubrzava kapacitet trgovaca da dođu do kupaca na globalnom tržištu".
Tokom pandemije, veliki dio trgovine divljim životinjama se preselio na internet, što je vlastima brojnih država otežalo praćenje ovih ilegalnih tokova.
Želja za egzotičnim kućnim ljubimcima pokreće veliki dio trgovine rjeđim vrstama, uključujući razne vrste rijetkih paukova, a rastuća je i potražnja za gmizavcima.
Ali, vrste kojima se trguje koriste se i u druge svrhe, kao što su moda, tradicionalni lijekovi i ilegalne droge – poput otrovnih žaba koje su veoma tražene zbog psihodeličnih toksina koji se nalaze u njenom tijelu.
U Izvještaju se ističe da je trgovina divljim životinjama doprinijela lokalnom ili globalnom izumiranju nekih od najpogođenijih vrsta, kao što su rijetke orhideje, sukulenti i gmizavci. Ove vrste dobijaju malo pažnje javnosti.
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Posebno je važno što ilegalno kretanje životinja nosi rizik širenja novih bolesti, povećavajući opasnosti po javno zdravlje.
Opasnost vreba i ljude i sve koji učestvuju u ilegalnoj trgovini
Kako se ekosistemi suočavaju sa sve većim problemima, od zagađenja, do klimatskih promjena, dalja prekomjerna potrošnja kroz trgovinu divljim životinjama takođe dovodi u opasnost živote ljudi i tjera najugroženije da takođe učestvuju u ovim ilegalnim aktivnostima.
Međutim, ohrabrujuće je što se bilježi pad krivolova slonova i nosoroga, i to kontinuirano tokom posljednje decenije, što dokazuje da se ciljanim naporima može postići napredak u borbi protiv ilegalne trgovine.
Izvještaj poziva na dodatno istraživanje i praćenje, jer je mnogo toga o ilegalnoj trgovini divljim životinjama još nejasno. „Takođe je važno da zajednice i njihova dobrobit uvijek budu na prvom mestu i u centru“, zaključuje se u Izvještaju o svjetskom zločinu protiv divljih životinja koji možete pogledati ovde.
