Lappeenranta - finsko obrazovno čudo sa ekološkim predznakom
Najbolje tehnološko sveučilište u Finskoj nije u glavnom gradu Helsinkiju, nego na periferiji zemlje, tik uz granicu s Rusijom. Još od 1969., kada je osnovano, sveučilište u Lappeenranti ima pionirsku ulogu u povezivanju znanosti i gospodarstva, komercijalizaciji rezultata znanstvenog istraživanja. Akademsku zajednicu ondje čini 7000 ljudi, studenata je oko 4800. Prema relativnom broju objavljenih radova ili doktorskih disertacija mala Lappeenranta u svjetskom je vrhu, navodi se u reportaži Hrvatske Televizije.
Jari Hämäläinen, zamjenik rektora zadužen za istraživanje i inovacije: "Nedavno smo na ljestvici The Timesa za visoko obrazovanje, koja odražava utjecaj sveučilišta na društvo i njegovu znanstvenu izvrsnost, bili između 150. i 300. mjesta na svijetu. U relevantnom konzultantskom istraživanju proglašeni smo jednim od 20 brzo razvijajućih svjetskih sveučilišta koje najviše obećava", kaže Jari Hämäläinen, zamjenik rektora zadužen za istraživanje i inovacije.
Šest interdisciplinarnih istraživačkih platformi, najveća primjena patenata među svim finskim sveučilištima. Itekakve referencije za dolazak i stranih studenata. Četvrtina ukupnog broja dolazi iz inozemstva. Na sveučilištu je zastupljeno 70 nacionalnosti, najinternacionalnije je u Finskoj. "Među najvećim zanimljivostima jest to da Tehnološko sveučilište u Lappeenranti ima razvojnu strategiju, čiji je jedan od temelja digitalizacija. To je iznimno važno jer ćemo u budućnosti, u gradovima sutrašnjice, digitalizirati usluge za građane. Tu je i pitanje održivosti", rekla je Victoria Palacin, studentica iz Perua.
Čista energija i pitka voda, cirkularna ekonomija i tvrtke koje počivaju na načelima održivosti. Ključni izazovi današnjice kojima se fokusirano, tragajući za tehnološko-poslovnim rješenjima, bave u Lappeenranti. Mari Kallioninen, voditeljica istraživačke platforme Re-source, kaže kako mijenjanjem izvora sirovina počinju iskorištavati i otpad. Spoznaju kako će se biomasa koristiti kao resurs učinkovitije nego danas te kako se mogu reciklirati metali koji potrebni u proizvodnji mobitela.
Sveučilište je smješteno na obali jezera Saimaa, četvrtog po veličini u Europi. Ne začuđuje stoga što je u Lappeenranti i najveći akademski klaster za istraživanje vode u Finskoj. Jedan od ciljeva - povećati učinkovitost pročišćavanja voda, uz uklanjanje teže razgradivih ostataka lijekova za depresiju i epilepsiju ili gelova protiv boli za vanjsku primjenu, kao i pesticida, a koji mogu izazvati hormonske poremećaje kod riba u vodenim ekosustavima. Mari Kallioninen tvrdi da je doista moguće ukloniti više od 95 posto mikroonečišćivača iz otpadnih voda, a preduvjet za to je "primjena nanofiltra u reverznoj osmozi ili naprednih oksidacijskih metoda".
Kampusom voze električni bicikli, a rade i na hibridnom autobusu koji bi uskoro mogao na gradske ulice. Proizvode i vlastiti med, a u menzama, koje bilježe količinu dnevno proizvedenog organskog otpada, poslužuju se samo namirnice koje sadržavaju brašno s organskim predznakom. Marko Kasurinen iz Inicijative "Zeleni kampus" kaže kako se "istražuje i što se događa s otpadom nakon što napusti sveučilište - "zato je važno promicati recikliranje. I živjeti svakodnevni život na tragu naših istraživanja."
Unutar prvog zelenog kampusa u Finskoj imaju i vlastitu vjetroturbinu za proizvodnju zelene energije, kao i malu solarnu elektranu. Strujom se opskrbljuju i putem sustava pametnog napajanja. Imaju u Lappeenranti i prvog profesora solarne ekonomije u zemlji, dio je najvećeg istraživačkog projekta takve vrste dosad u Finskoj. "Rezultat našeg intenzivnog istraživanja jest platforma dostupna online, s pomoću koje za svaku zemlju u svijetu možete izračunati odnos proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i njezina pohranjivanja za svaki sat fiktivne energetske godine. Ta se aplikacija može preuzeti na internetu. Za nju smo dobili globalnu energetsku nagradu", kaže Christian Breyer, profesor solarne ekonomije.
U sklopu inicijative Zeleni kampus pomaže se osnivanje startup tvrtki koje počivaju na rezultatima istraživanja. Godišnje ih se osnuje od četiri do pet. Neke od njih, koje se bave hibridnim rješenjima, već su prodane novim vlasnicima, postale su dio tržišne utakmice. "Promičemo poduzetništvo. Pomažemo studentima pri organizaciji radionica i predavanja koja su uglavnom poticajna. Na njima većinom predaju poznati poduzetnici. Ispričaju nam svoju priču i nadahnu studente", kaže Vilma Saari iz Studentske udruge za poduzetništvo.
Postotak zapošljavanja studenata s Tehnološkog sveučilišta u Lappeenranti najviši je u Finskoj, godinu dana nakon stjecanja diplome posao dobije njih čak 93 do 97 posto! Uz to idu i visoke početne plaće. Iza svega toga stoje zdravi temelji. I nordijski egalitarizam na djelu. Victoria Palacin, studentica iz Perua, kaže kako nema hijerarhije, profesora zovu imenom, a rektor ih uvijek pozdravi i kad se susretnu u središtu grada. "Kada želimo s njim komunicirati, nema potrebe za posredovanjem i zvanjem tajnice. Sve rješavamo u izravnom kontaktu, mailom", dodaje. Studentica iz Njemačke Lisa Marie Meier ističe kako je studiranje besplatno za sve studente iz EU-a. Na ispit se može nekoliko puta, što u Njemačkoj nije moguće. "Ako niste zadovoljni ocjenom - nije bilo pravo vrijeme za ispit ili se jednostavno niste mogli koncentrirati - možete ponovno izaći na ispit i možda dobiti bolju ocjenu", dodaje.
"Kad naši studenti osnivaju startup tvrtku, moraju biti sposobni preuzeti odgovornost za svoje postupke. Ako su tijekom studiranja u previše podređenom položaju u odnosu na profesore, tada neće razviti taj osjećaj neovisnosti", zaključuje zamjenik rektora zadužen za istraživanje i inovacije Jari Hämäläinen.
U Lappeenranti se nadaju da će u sljedećih nekoliko godina udvostručiti broj stranih studenata, što je strateški cilj svih finskih sveučilišta, a sve kako bi se počeli ispravljati nedostaci ovdašnjeg tržišta rada te povećala globalna konkurentnost visokog obrazovanja. Domaći studenti i dalje ne plaćaju školarinu, na tragu jednakih šansi za sve finske građane. Broj studenata iz zemalja koje su izvan Europskog ekonomskog prostora pao je za četvrtinu nakon što je vlada 2016. uvela plaćanje studija. "U Lappeenranti postoji studentska organizacija, kojoj plaćate neznatnu godišnju članarinu, a koja svakom studentu, ne samo stranima, pomaže i u pronalasku smještaja. Cijene su prilično niske. U inače skupoj Finskoj stanarina od 200 do 250 eura čini se poput znanstvene fantastike. Za studente je to odlično", kaže Suraj Jaiswal, student iz Indije.
Lappeenranta se ponosi prvim finskim sveučilištem koje zadovoljava kriterije OECD-a. Za takvo što nije dovoljna vizija pojedinaca. Odgovorna država na djelu. Oko 60 posto potrebnog novca (46 i pol milijuna eura) dobivaju od ministarstva, a 40 posto (oko 29 i pol milijuna) dolazi iz drugih izvora, poput industrije, Europske komisije.
U finskom carstvu znanja ljudi su najcjenjeniji kapital. I onda se ne treba čuditi što malu Lappeenrantu u bolju, možda i ne toliko utopijsku budućnost, vode radoznali i kreativni, društveno odgovorni, u svakom smislu slobodni mladi ljudi. "Kad je riječ o životu u Lappeenranti, najvažnija je blizina prirode. Uz jezero Saimaa možete vidjeti lisice i tuljane. Ljudi su veseliji i više prijateljski raspoloženi nego oni koji žive u većim gradovima. Lappeenranta je doista iznimno kvalitetno mjesto za život", smatra Veeti Kuutti Huotari, student iz Finske.
Pozitivno drsko, probitačno sveučilište, koje već pola stoljeća grabi zacrtanim putem, svakako je temelj sjevernjačke idile.
