Krčenje brazilskih šuma može potaknuti nove smrtonosne infekcije
U brazilskim šumama obitava ogroman broj životinjskih vrsta - i njihovih patogena!
Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama znanstvenika, u gustim se tropskim kišnim šumama također kriju potencijalne smrtonosne infekcije.
S obzirom da se uništavanje brazilskih tropskih kišnih šuma ne zaustavlja, znanstvenici upozoravaju da njihovo krčenje ne predstavlja samo prijetnju za klimu, već i nove rizike za ljudsko zdravlje.
Velik broj svjetskih znanstvenika potvrđuje teoriju da je trenutna pandemija CoViD-19 uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s onim što se događa u okolišu. Isto tako, nekontrolirano krčenje tropskih kišnih šuma u Amazoniji ne donosi samo katastrofalne posljedice za klimu, već oslobađa nove bolesti poput CoViD-19 te omogućuje da infekcije s divljih životinja pređu na ljude.
„Krčenje šuma u Amazoniji olakšava prijenos novih i starih bolesti poput malarije“, tvrdi biolog i veliki poznavatelj Amazonije dr. Philip Fearnside. „Povezanost deforestacije i širenja zaraznih bolesti samo je još jedna posljedica nekontroliranog krčenja šuma, pored gubitka bioraznolikosti u području Amazonije te vitalnih klimatskih funkcija šuma u ciklusu kruženja vode u prirodi te smanjenju globalnog zatopljenja.“
Fearnside je jedan od koautora istraživanja o utjecajima krčenja Amazonije na širenja zaraznih bolesti i javno zdravlje koje je vodio Joel Henrique Ellwanger, a upravo je objavljeno u časopisu Annals of the Brazil Academy.
„Mnoge 'nove' bolesti kod ljudi potječu od patogena koji se prenose s divljih životinja, kao što se dogodilo s novim koronavirusom. U Amazoniji obitava ogroman broj životinjskih vrsta i njihovih patogena koji se mogu prenijeti na ljude“, rekao je dr. Fearnside.
Ova upozorenja nisu novijeg datuma
„Već najmanje dva desetljeća znanstvenici ponavljaju isto upozorenje: istovremeno sa širenjem stanovništva u području Amazonije raste i rizik od raznih mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolišu prelaze na ljude i izazivaju bolesti“, izjavila je za Deutsche Welle Ana Lúcia Tourinho, doktorandica ekologije na Federalnom sveučilištu Mato Grosso (UFMT). „Zato vijest o širenju novog koronavirusa otkrivenog u Kini, koji se ubrzo proširio cijelim svijetom, ne predstavlja iznenađenje. A kada virus koji nije dio naše evolucijske povijesti napusti svog prirodnog domaćina i uđe u ljudsko tijelo, tada nastaje kaos.“
Dok je izolirana i u ravnoteži sa svojim staništima, poput gustih tropskih kišnih šuma, ova vrsta virusa ne predstavlja prijetnju za ljude. Do problema dolazi kada se ovaj prirodni rezervoar uništi i kada ga zauzimaju druge vrste.
Znanstvene studije objavljene godinama prije proglašenja trenutne pandemije CoViD-19 već su pokazale povezanost između gubitka šuma, širenja šišmiša u degradiranim područjima i koronavirusa.
Dodatni primjer je studija dr. Anete Afelt, istraživačice sa Sveučilišta u Varšavi, koja je zaključila da su visoke stope uništavanja šuma u posljednjih 40 godina u Aziji pokazatelj da bi sljedeća ozbiljna zarazna bolest mogla doći upravo odatle.
Dr. Afelt je do ovog zaključka došla praćenjem traga prethodnih pandemija koje su pokrenuli drugi koronavirusi – SARS (Teški akutni respiratorni sindrom) 2002. i 2003. te MERS-CoV (Bliskoistočni respiratorni sindrom) 2012. godine.
„Budući da je to jedna od regija s najintenzivnijim porastom stanovništva, gdje su sanitarni uvjeti i dalje loši i gdje je stopa krčenja šuma vrlo visoka, jugoistočna Azija ima sve uvjete da postane mjesto gdje se zaraze pojavljuju i/ili ponavljaju“, napisala je dr. Afelt 2018. godine.
„Ako se uništavanje Amazonije nastavi sadašnjim ubrzanim tempom“, kaže dr. Tourinho, a ona se sve više pretvara u područje savane, „ne možemo ni zamisliti što bi odatle moglo proizaći po pitanju zaraznih bolesti.“
Brazilski institut primijenjenih ekonomskih istraživanja (IPEA) proučavao je povezanost krčenja šuma s porastom bolesti u Amazoniji. Istraživanje iz 2015. godine, provedeno u 773 naselja u području Amazonije, pokazalo je da je svaki jedan posto uništene šume utjecao na porast slučaja malarije za 23 %! Povećana je i učestalost lišmanioze, bolesti koja se širi ugrizom pješčane mušice (uzročnik bolesti je jednostanični parazit, bičaš Leishmania infantum) te uzrokuje neredovitu povišenu tjelesnu temperaturu, opću slabost, bljedoću i povećane limfne čvorove.
Svakako valja istaknuti kako se krčenje brazilskih šuma praćeno katastrofalnim požarima posebno povećalo otkako je ekstremni desničar i „istaknuti“ poricatelj klimatskih promjena Jair Bolsonaro postao predsjednik Brazila u siječnju 2019. godine.
Toleriranje nezakonitosti
Sustav upozoravanja na deforestaciju (Sistema de Alerta de Desmatamento—SAD) Instituta za ljude i okoliš Amazonije (Imazon) ove je godine izvijestio kako je samo u ožujku uništena površina od 254 četvornih kilometara šuma, što je povećanje za 279 % u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Ovaj podatak izaziva dodatnu zabinutost jer krčenje šuma u Brazilu tradicionalno započinje u lipnju, na kraju kišne sezone. Ove je godine, dakle, započelo tri mjeseca ranije.
Bolsonaro i njegov ministar „zaštite“ okoliša Ricardo Salles otvoreno potiču ilegalno krčenje šuma, i to najvećim dijelom u zaštićenim područjima i područjima s autohtonim stanovništvom. Čini se da agresivnom krčenju šuma radi širenja stočarstva i uzgoja soje te tragačima za zlatom nitko ne može stati na kraj.
Amazonsko vijeće koje je predsjednik Bolsonaro osnovao radi koordiniranja djelovanja u regiji ne uključuje ni jednog znanstvenika, ekologa ili amazonskog istraživača, kao ni bilo kojeg stručnjaka iz vladine agencije za okoliš IBAMA ili brazilske nacionalne indijanske fondacije za zaštitu Indijanaca (Fundação Nacional do Índio - FUNAI). Umjesto toga, svi njegovi članovi su časnici oružanih snaga ili policije, a vjerojatnost da će učiniti nešto ozbiljno za zaustavljanje deforestacije jednaka je nuli.
Uništenje Amazonije moglo bi imati katastrofalne posljedice ne samo za svjetsku klimu, već i za ljudsko zdravlje, a Brazil će postati jedna od najteže pogođenih zemalja.
S.F. / Ekovjesnik
