Koja je poveznica između arktičkih komaraca i klimatskih promjena?
Zagrijavanje temperature na globalnoj razini uzrokuje brže napredovanje razvoja arktičkih komaraca, što znatno utječe na povećanje njihove populacije. Studija predviđa da će se populacija povećati za 50 posto ako temperatura na Arktiku poraste za 2°C. Rezultati su važni jer promjene u vremenu i intenzitetu njihova nastanka mogu utjecati na njihovu ulogu kao štetočina, oprašivača biljaka i kao hrana za ostale vrste, uključujući i ptice selice.
Istraživači kažu da se ovaj model koji povezuje klimu i populaciju arktičkih komaraca može generalizirati na bilo koji ekosustav u kojemu opstanak ovisi o osjetljivosti na promjene temperature.
Klimatske promjene utječu na podizanje temperature na globalnoj razini, što uvelike utječe na fiziologiju kukaca te njihovu stopu rasta i preživljavanja. Niska biološka raznolikost arktičkog ekosustava pruža jednostavan model koji prezentira interakciju plijen-predator, a vrlo je pogodna za ovu studiju. Arktički komarci se razvijaju u plitkim barama nastalim topljenjem snijega u vrijeme proljeća u tundri, gdje su njihovi glavni predatori vodeni kukci.
Terenskim (zapadni Grenland) i laboratorijskim istraživanjem mjerio se utjecaj povećanja temperature na razvoj jedinki i stopu smrtnosti od grabežljivaca kod nezrelih komaraca. Znanstvenici sa Sveučilišta Dartmouth na čelu s voditeljicom studije Lauren Culler, razvili su model za procjenu utjecaja temperature na opstanak komaraca, od nezrelog stadija do odraslih jedinki. U modelu je korišten niz temperatura kako bi se mogli odrediti budući scenariji utjecaja klimatskih promjena na Arktik.
Rezultati su pokazali da temperaturno toplije razdoblje, proljeće, uzrokuje izlazak komaraca iz jajašaca dva tjedna ranije no što je uobičajeno i skraćivanje vremena njihovog razvoja za oko 10 posto (podaci vrijede za porast temperature od 1 °C). Povećanje temperature povećava broj komaraca pojedenih od strane vodenih kukaca, ali brži razvoj komaraca uzrokuje da su kraće vrijeme u juvenilnom stadiju kada su najviše izloženi napadu predatora, što u konačnici povećava šanse za preživljavanje do odrasle dobi. Sa scenarijem gdje se temperatura poveća za 2 °C, model predviđa povećanje vjerojatnosti preživljavanja za 53 posto.
Reproduktivni uspjeh arktičkih komaraca ovisi o ženkama i njihovom uspješnom pronalaženju obroka, odnosno krvi. Očekivano je da će se uspješnost pronalaska hrane povećati sa zagrijavanjem temperature jer će upravo taj proces utjecati na sinkronizaciju životnog ciklusa komaraca i vrijeme teljenja sobova. S druge strane, povećana brojnost komaraca neće imati negativne posljedice za zdravlje i reprodukciju sobova koji su važan resurs za opstanak lokalnih zajednica.
Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Ivan Car/ Biologija.com.hr
