"Klimatski zarobljenici": Ove godine Crvena lista proširena za 2.000 ugroženih vrsta

Foto: Unsplash

Nešto više od 44.000 vrsta našlo se ove godine na Crvenoj listi ugroženih, što je oko 2.000 više nego prošle godine, pokazao je novi izvještaj Međunarodne unije za očuvanje prirode.

Predstavnici te organizacije objavili su novi izvještaj na COP28 samit u Dubaiju, koji je obuhvatio informacije o 157.000 vrsta, odnosno 7.000 više nego prošle godine.

Zaključak je jasan - kriza biodiverziteta na našoj planeti pogoršava se usljed klimatskih promjena.

Okruženje je postalo praktično smrtonosno za hiljade vrsta, što ubrzava smanjenje njihovih populacija, piše Euronews.

"Vrste širom svijeta su pod velikim pritiskom. Gdje god da pogledate, raste broj ugroženih", kaže Kreg Hilton Tejlor, koji je na čelu odjeljenja za Crvenu listu.

Koje vrste su uključene u novu listu?

Klimatske promjene pogoršale su uslove života za 6.700 vrsta kojima prijeti istrebljenje. Određene vrste lososa i kornjača su među onima čije se populacije ubrzano smanjuju uslijed zagrijavanja naše planete.

Južnopacifičke i istočnopacifičke zelene kornjače su u većem riziku, jer rast nivoa okeana smanjuje pojas obale na kom mogu da prave svoja gnijezda, tako da na svijet dolazi sve manje mladunaca ovih veličanstvenih životinja. Pored toga, zagrijavanje voda smanjuje količine morskih trava kojima se kornjače hrane.

Atlantskom lososu još ne prijeti istrebljenje, ali je njegova populacija pala za gotovo četvrtinu u periodu između 2006. i 2020. godine pokazuje izvještaj Međunarodne unije za očuvanje prirode.

Sada te ribe naseljavaju manje mjesta i prijete im ljudskom rukom izgrađene brane i zagađena voda.

Klimatske promjene otežavaju im pronalaženje hrane, dok populacija konkurentskih, stranih vrsta koje su naselile prostor njihovih staništa počinje da raste.

Postoje i mali znaci poboljšanja situacije: broj jedinki atlantskog lososa porastao je u Mejnu u Sjedinjenim Američkim Državama tokom prošle godine.

Izveštaj uključuje i prvu veliku procjenu zdravlja slatkovodnih vrsta ribe. Jedna četvrtina njih - odnosno oko 3.000 - suočava se sa rizikom od istrebljenja.

Kako raste nivo mora uslijed klimatskih promjena, slana voda se na mnogo većem području u ušćima miješa sa slatkom, što ugrožava ove vrste, kojima već prijete zagađenje i prekomjerni izlov.

Žabe, daždevnjaci i drugi vodozemci najviše su ugroženi time. Smatra se da je u riziku oko 41 odsto ovih vrsta.

"Oni su klimatski zarobljenici zbog viših temperatura, suše – šta god da se desi, vodozemci ne mogu pobdeći problemima i direktno su ugroženi klimatskim promdenama", kaže Vivek Menon, zamjenik predsjednika Komisije za preživljavanje vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode.

Ima i dobrih vijesti. Povećala se populacija dvije vrste antilopa, iako su još daleko od dostizanja stabilnog broja.

Na primjer, saharski oriks, papkar sa zakrivljenim rogovima, ranije je smatran istrebljenim u divljini, ali je sada samo "ugrožen". Njemu prijeti mnogo toga: od krivolova, do nesreća u saobraćaju i sve dužih suša.

Međutim, zahvaljujući naporima da populacija ove vrste oporavi u afričkoj državi Čad, sada u velikom prirodnom rezervatu ima 140 odraslih jedinki i gotovo dvostruko više mladunaca.

Generalna direktorka Međunarodne unije za očuvanje prirode Gretel Agilar kaže da je jasno da ljudi moraju da štite biodiverzitet naše planete i da, ukoliko se konzervacija prirode radi na pravi način, ima rezultata.

Ona smatra da je potrebno da svijet odustane od fosilnih goriva, kako bismo se borili protiv prijetnje klimatskih promjena, što je i fokus ovogodišnjih pregovora na COP28.

"Priroda je tu da nam pomogne i zato i mi treba da pomognemo njoj", kaže Agilar.