Klimatske promjene uništavaju leptire
Sposobnost leptira da krilima apsorbuju ili odbiju sunčevu svjetlost moglo bi da bude pitanje života i smrti za te hladnokrvne insekte u uslovima globalnog zagrijavanja, prema britanskom istraživanju objavljenom u četvrtak.
Naučnici zato pozivaju da se u baštama, parkovima i farmama stvore sjenovita područja kako bi te životinje mogle da se sklone i ohlade. Leptiri nisu toplokrvna bića i ne mogu da stvaraju i regulišu svoju tjelesnu temperaturu.
Istraživanje je utvrdilo da hladnokrvne vrste koje se bore da održe tjelesnu temperaturu često zavise od toga da li mogu da se sklone od jakog sunčevog svjetla u sjenovitu mikroklimu kako bi preživjele. Leptiri imaju najveće izglede da pate zbog klimatskih promjena i gubitaka staništa, kaže rukovodilac istraživanja Endru Blejdon sa odjeljenja za zoologiju Univerziteta Kembridž.
Naučnici kažu da su se, s gubitkom i fragmentiranjem staništa, smanjila područja u kojima su se leptiri hladili što je dovelo do gubitka populacije u dvije trećine vrsta leptira u Velikoj Britaniji.
To je pojačano ekstremnim vremenskim promjenama i fluktuacijama temperature što je rezultat klimatskih promjena. Kako bi mjerili kako se leptiri nose s promjenama temperature naučnici su uhvatili 4.000 divljih leptira iz 29 vrsta širom Britanije 2009, pa 2018 godine.
Bilježili su njihovo ponašanje i mjerili im temperaturu minijaturnim toplomjerom. Studijom je utvrđeno da veći leptiri blijedih boja imaju bolju termoregulaciju zbog toga što mogu bolje krilima pod određenim uglom da odbiju sunčevu svjetlost ili da je usmjeravaju prema tijelu kako bi zadržali pravu temepraturu.
Prema njihovim rezultatima, te su vrste imale stabilnu populaciju ili je ona bila u porastu u posmatranom razdoblju. Ali vrste manjih leptira i oni šarenijih krila imaju manje izglede, posebno oni koje se više oslanjaju na hlad. Te vrste bilježe veliki pad broja tokom proteklih 40 godina, prema studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Animal Ecology.
