Klimatske promjene: U gradu u Africi s 24 miliona ljudi uskoro se neće moći živjeti
Automobili i kuće su potopljeni ili poplavljeni, oni koji traže autobus hodaju kroz vodu koja dolazi do koljena, a vlasnici nekretnina stalno zbrajaju koliko ih koštaju nastale štete. Tako izgleda Lagos tokom kišne sezone.
Stanovnici Nigerije, najnaseljenije afričke države, navikli su na godišnje poplave koje zahvaćaju taj grad od marta do novembra. No sredinom jula ove godine poslovnu četvrt u Lagosu pogodila je jedna od najgorih poplava posljednjih godina.
Every year!!!! Same same in Lagos!!
— Kate Henshaw (@HenshawKate) July 16, 2021
Nothing is ever done about flooding but to tell citizens to move.....
Pls keep your saloon cars at home o.
Even SUVs dey swim ?♂️ pic.twitter.com/bN31UuLOzK
"Što smo išli dalje, to je razina vode bila veća"
"Bilo je jako loše. Izišao sam iz kuće. Nisam shvatio da je padalo toliko kiše. Promet je bio gust zbog poplava. Što smo išli dalje, to je razina vode bila veća. U jednom trenutku je prekrila branik mog automobila i počela u njega ulaziti", kazao je za CNN Eselebor Oseluonamhen (32), koji živi u Lagosu.
Poplave u Lagosu paraliziraju gospodarstvo, a troškovi za štete iznose oko četiri milijarde dolara godišnje. U tom gradu živi više od 24 milijuna ljudi. Smješten je na atlantskoj obali Nigerije, a do kraja ovog stoljeća mogao bi postati mjesto na kojem se više ne može živjeti. Naime, zbog klimatskih promjena raste razina mora, a svemu tome doprinose neadekvatni i loše održavani sustavi odvodnje.
Nigerijski hidrološki zavod NIHSA upozorio je da bi u septembru moglo doći do još katastrofalnijih poplava.
Erozija obale
Lagos je djelomično izgrađen na kopnu, a djelomično na nizu otoka. Zbog erozije obale pogađaju ga česte poplave.
Eroziji posebno doprinosi industrija pijeska. Manzo Ezekiel, glasnogovornik nigerijske agencije za upravljanje u hitnim situacijama (NEMA), rekao je za CNN da posebno propada obala otoka Victoria. Na tome se otoku nalazi bogata četvrt Lagosa te se upravo gradi novi obalni grad Eko Atlantic, koji će oko sebe imati zid dug osam kilometara i koji bi trebao štititi od poplava.
I bring you update from Lagos island.???
— Jae? (@BelindaIjeoma) July 16, 2021
Swim your way home and be safe.#Lekki#Lagos pic.twitter.com/gtwOjpqktP
Iako bi se zbog ovog ambicioznog projekta donekle riješio problem nestašice stambenog prostora u drugim dijelovima grada, Ezekiel se boji da će "zbog njegove izgradnje doći do pritiska na drugim obalnim područjima".
Gradovi koji su nisko na obali
Nisko pozicionirani obalni gradovi u nekim dijelovima svijeta mogli bi biti potopljeni do 2100. godine, pokazali su nalazi jedne studije. Studija koju je objavila istraživačka skupina Climate Central navodi da bi zahvaćena područja, u slučaju da nastavi rasti razina mora, mogla potonuti ispod linije plime i oseke.
"Zbog globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim aktivnostima porast razine mora mogao bi u sljedeća tri desetljeća uzrokovati kronične poplave u gradovima u kojima trenutno živi 300 milijuna ljudi. Do 2100., ispod linije razine plime i oseke mogla bi trajno doći područja na kojima sada živi 200 milijuna ljudi", stoji u studiji.
Stručnjaci predviđaju da bi do kraja ovog stoljeća globalna razina mora mogla porasti za više od dva metra. U tom slučaju bi se Lagos, koji se nalazi na nadmorskoj visini manjoj od dva metra, mogao naći u velikim problemima.
Nigerijski ekolog Seyifunmi Adebote kazao je kako će sudbina Lagosa "ovisiti o tome koliko ćemo ozbiljno shvatiti ova znanstvena predviđanja i o tome što ćemo učiniti po tom pitanju".
Osim problema zbog klimatskih promjena, Lagos ima i izrazito loše održavane sustave odvodnje.
"Moramo pogledati infrastrukturu naših sustava odvodnje, postrojenja za gospodarenje otpadom, stambene strukture... Koliko su te infrastrukture otporne i prilagodljive situaciji s klimatskim promjenama", kazao je Adebote.