Klimatske promjene su u posljednja tri desetljeća preobrazile dobar dio Aljaske
Klimatske promjene nerazmjerno pogađaju Arktik, s kojega je porast globalne temperature izazvan sagorijevanjem fosilnih goriva u krajeve kao što je Aljaska doveo brze i duboke promjene.
Istraživači su u novoj studiji objavljenoj u časopisu Global Change Biology zaključili kako je u posljednja tri desetljeća zahvaćeno 173.500 km², 13 posto ukupne kopnene površine.
Kopno je zahvaćeno onime što u studiji nazivaju ‘usmjerenom promjenom’, u kojoj neko mjesto u odnosu na povijesne razine doživi duboke ekološke promjene. Na primjer, neka područja su postala zelenija i vlažnija, dok su se druga isušila uslijed smanjenja ledenjaka i šumskih područja na području cijele države. Premjestile su se čak i šume, čiji su se rubovi pomaknuli na sjever kako bi se prilagodili sve toplijem Arktiku.
Kako bi proučili drastične promjene u Aljaski, znanstvenici s Američkog geološkog zavoda spojili su satelitske i zračne snimke te podatke s terena i tako dobili algoritam za mapiranje kojim su ocijenili razine promjena u cijeloj državi. Studija je analizirala 1,400.000 km² kopna i zabilježila raznovrsne promjene u različitim aljaškim ekosustavima. Okoliš je u blizini tundre postao zeleniji jer su se stabla i drugo raslinje proširili iza tradicionalne sjeverne granice. U međuvremenu se šume u unutrašnjosti isušuju, što za posljedicu ima češće i snažnije požare kojima istraživači pripisuju najveći utjecaj na ekološke promjene u Aljasci. “Začudilo me koliko su požari opsežni i utjecajni,” za Earther je izjavio jedan od autora studije Bruce Wylie.
Klimatske promjene poremetile su i povijesne vodene obrasce te države. Otapanjem permafrosta nastale su depresije, zbog čega su na neobičnim mjestima nastale močvare. Time se ubrzala i erozija obale koja je na udaru zbog sve kraćih sezona morskoga leda. Ova opsežna studija mogla bi pomoći u planovima znanstvenika i zakonodavaca za budućnost Aljaske. “S ovom studijom dobili smo prostorno izričite interpretacije promjena na kopnu, pri čemu smo odredili konkretne pokretače te ih pripisali promjenama,” za Earther je izjavio Peter Griffith, znanstvenik koji se bavi ugljikovim ciklusom. Međutim, još štošta treba doznati. Rezultati studije ograničene dostupnom tehnologijom i resursima ne pripovijedaju cijelu priču.
