Klimatske promjene i rat: Planeta gori, a oci nacija igraju se vojnika
Rat je jedan od bitnih elemenata tog sistema koji prijeti planeti. Atomski rat bio bi kataklizma, ali i ovaj ‘konvencionalni’ hrani klimatsku krizu. Baš kao i samo održavanje vojnih snaga, čak i bez ratnog djelovanja – trošenje nafte, karbonske emisije koje klimatski sporazumi ni ne spominju.
U poplavama u Južnoj Africi preko 300 žrtava. Tropska oluja poharala Filipine i iza sebe ostavila 120 mrtvih. Na Antarktiku se u martu, nakon rekordno visokih temperatura, urušila ledena ploha veličine Rima. Naučnici već duže vremena znaju da je ovo posljedica ljudskog djelovanja, ali ne bilo kakvog, nego djelovanja sistema.
Rat je jedan od bitnih elemenata tog sistema koji prijeti planeti. Atomski rat bio bi kataklizma, ali i ovaj ‘konvencionalni’ hrani klimatsku krizu. Baš kao i samo održavanje vojnih snaga, čak i bez ratnog djelovanja – trošenje nafte, karbonske emisije koje klimatski sporazumi ni ne spominju. A nakon ratova – zagađenje tla, vode, posječene šume, bjesomučna eksploatacija resursa.
Još prije rata u Ukrajini, kojim se pravda najnovije ekstremno povećanje vojnih budžeta širom svijeta, ukupna vrijednost godišnjeg vojnog budžeta u svijetu bila je 12 puta veća od godišnjeg budžeta za rješavanje klimatskih promjena. (@RiD)
Piše: Feyzi Ismail
S engleskog prevela: M. Evtov
Krajem februara [izašao je] drugi dio izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (eng. IPCC) – otrežnjujuće štivo. Sumorno je, kao i uvijek, a neki naučnici ga nazivaju najcrnjim upozorenjem dosad. Predviđa glad u neviđenim razmjerama, masovno izumiranje i nepovratnu devastaciju. To nas sasvim sigurno čeka, navodi se u izvještaju, ukoliko ne napravimo „temeljne promjene u načinu funkcionisanja društva“.
Izvještaj IPCC-a, čiji je prvi dio je objavljen prošlog avgusta, sadrži desetine hiljada naučnih radova i predstavlja prekretnicu u shvatanju problematike klimatske krize.
U prvom izvještaju se nedvosmisleno navodi da je klimatska kriza izazvana ljudskim djelovanjem (i nedjelovanjem) dok je novi izvještaj fokusiran na nepovratne učinke i veze između klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta. U tom smislu nije pošteđena nijedna država ni regija, a na najgore posljedice izuzetno je ranjiva otprilike polovina svjetske populacije.
U Izvještaju se opisuju posljedice – prvenstveno nestašice hrane i vode, te procjenjuje da bi do 2050. godine moglo ostati gladno više od 183 miliona ljudi.
Kao i u prethodnom izvještaju, IPCC naglašava da imamo sve manje vremena da osiguramo budućnost civilizacije i da, kako se zagrijavanje povećava, dostižemo granice sposobnosti prilagođavanja. To je zato što su neke promjene pojačane povratnim spregama i postale nepovratne.
Održavanje zagrijavanja ispod 1.5°C malo je vjerovatno čak i uz velika smanjenja emisija stakleničkih plinova, ali katastrofa bi se tako mogla izbjeći.
No u novom izvještaju je najupečatljivije gotovo izravno priznanje o neophodnosti promjena u „osnovnim vrijednostima, svjetonazorima, ideologijama, društvenim strukturama, političkim i ekonomskim sistemima i odnosima moći“, što zapravo znači promjenu društvenih odnosa.
Lijek za promjenu klime – promjena sistema
Upozorenje da je promjena sistema neizbježna da bi čovječanstvo preživjelo zasniva se na najnovijim naučnim saznanjima, ali ima veze koliko s naukom toliko i s društvenim promjenama, za što je ključna politika. Dok smanjujemo emisije, treba rješavati nejednakosti na bazi „roda, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosti, lokacije i prihoda“.
Procesi prilagođavanja i ublažavanja ukazuju na neophodnost radikalnijih promjena.
Da bi se vlade i korporacije prisilile na djelovanje na državnom i globalnom nivou, potrebno je mobilizirati javno mnijenje, postavljati zahtjeve, uključivati se u kolektivne akcije.
Izvještaj je objavljen iste sedmice kad Rusija započinje ofanzivu na Ukrajinu a NATO i zapadnjački saveznici pojačavaju kontranapade, počevši od ekonomskih sankcija protiv Rusije i podrške Ukrajini u naoružanju i finansijama. Rusija je odgovorila stavljajući svoje sisteme nuklearnog oružja u stanje visoke pripravnosti.
Ruska invazija je katastrofa za narod Ukrajine, ali mogla bi i imati mnogo širi učinak. Ako se ofanziva i kontraofanziva nastave, eskalacija bi lako mogla izmaći kontroli na globalnoj razini.
A rat je značajan i uglavnom nepriznat pokretač klimatskih promjena.
Ne samo da bi se novac za rat mogao potrošiti na boljitak – procjenjuje se da bi globalnu ekonomiju rat u Ukrajini ove godine mogao koštati oko 400 milijardi dolara – nego i sam rat uništava planetu. Bombe, otrovne hemikalije, nagazne mine itd. ostavljaju trajne posljedice.
Procjenjuje se da je 20% globalne degradacije životne sredine uzrokovano vojnim aktivnostima.
Činjenica da u vrijeme egzistencijalne ugroženosti Zemlje imperijalna rivalstva dovode svijet u još jedan veliki sukob iznova dokazuje da su naši lideri i sistem koji brane naprosto nesposobni da se pozabave osnovnim pitanjima s kojima se čovječanstvo suočava i da povedu društvo naprijed. Imperijalistički ratovi su ratovi za naftu i gas.
Činjenica da u vrijeme egzistencijalne ugroženosti Zemlje imperijalna rivalstva dovode svijet u još jedan veliki sukob iznova dokazuje da su naši lideri i sistem koji brane naprosto nesposobni da se pozabave osnovnim pitanjima s kojima se čovječanstvo suočava i da povedu društvo naprijed. Imperijalistički ratovi su ratovi za naftu i gas.
Sve ovo i prije no što počnemo govoriti o kataklizmičkim opasnostima ratovanja nuklearnih sila. Kad je Rusija napala i zauzela ukrajinsku nuklearnu elektranu u Zaporožju, to je moglo dovesti do nuklearne nesreće jer je nakon granatiranja u blizini izbio požar. Zaporožje je najveća nuklearna elektrana u Evropi, a u Ukrajini se nalazi Černobil, gdje se 1986. godine desila najgora nuklearna nesreća na svijetu.
Moramo učiniti sve što možemo da narednih dana, sedmica i mjeseci okončamo ovaj užasni rat. Prestanak rata bio bi veliki početak smanjenja emisija i mora biti dio projekta ublažavanja klimatskih promjena. Ali moramo shvatiti i da – kako sad već navodi čak i IPCC, i sam dio establišmenta – treba preokrenuti cjelokupnu strukturu društva.
IZVOR: Counterfire
