Klimatske promjene i nekretnine - neizvjesna budućnost stanovanja
Foto: pursuit.unimelb.edu.au
Klimatske promjene su odavno postale životna činjenica za milione ljudi širom svijeta, čak i za one koji neće biti tako direktno i snažno pogođene njima. Kada se govori o klimatskim promjenama i njihovom uticaju na ljudski život, od poljoprivrede do turističke industrije, na jedan aspekt se rijetko obraća pažnja, a to je sektor nekretnina.
Piše: Sandro Hergić
Već sada su neke popularne lokacije na kojima se nalaze neke od najskupljih nekretnina svijeta poput onih na Floridi i Kaliforniji, prema procjenama stručnjaka će do 2040. zbog sve češćih i jačih uragana, ali i produžetka sezone požara, nekretnine na ovim mjestima izgubiti do 30 % svoje vrijednosti, budući da će postati manje podobne za život. Situacija je posebno dramatična u jugoistočnoj Aziji gdje toplotni valovi i monsuni, u kombinaciji s elementom prenaseljenosti, uzrokuju migraciju iz ruralnih područja u gradove. Najdramatičniji primjer je prijestonica Bangladeša, Daka, u koju se doseli čak 400 000 ljudi godišnje, koji žive u neuslovnim naseljima. Međutim, posljedice će osjetiti i bogati sjever, koji već sada ima problem sa stanovanjem i abnormalno visokim stanarinama, a koji je upravo glavna destinacija ovih ljudi.
Da situacija ide u tom smjeru pokazuje i primjer Irske, države koja je bila poznata po svojevrsnom gostoprimstvu prema migrantima, a koja ovih dana svjedoči malim, ali sve nasilnijim protestima protiv stranaca. Kombinacija sve teže dostupnih nekretnina sa sve većim prilivom novih stanovnika je recept za rast ekstremne desnice. Kojim će pravcem ovi trendovi ići, teško je predvidjeti, no stručnjaci koji se bave ovim fenomenom već imaju neke modele kojima nastoje predvidjeti ove tokove. Tako kanadsko-singapurski sociolog Parag Khanna u svojoj knjizi „Forces that move us“ smatra da su iduće takozvane klimatske oaze, prostori koji će u budućnosti biti topliji, ali opet pogodni za život, a koji će biti na području Velike Britanije, Švicarske, američkog srednjeg zapada, Skandinavije pa čak i Sibira. On nudi naizgled jednostavno rješenje, plansko naseljavanje ovih ljudi u navedena područja, ne ulazeći u detalje koliko bi novca i vremena, logistike trebalo za ovakav zahtjevan projekat.
Međutim, ne migriraju samo siromašni već i oni ekstremno bogati i to, ako je vjerovati nekim istraživanjima, poslije pandemije Covida 19 potražnja nekretnina u francuskim Alpama je udvostručena. Potražnja za ovakvim tipom nekretnina, kako se klima bude mijenjala, biće sve veća. No, pogrešno je misliti da će i ova područja biti imuna na klimatske promjene. Destabilizacija i topljenje glečera na visokim planinama će i ova područja učiniti riskantnim za život i rad. Osnovni problem jeste taj da bez zajedničkog-međunarodnog odgovora idemo ka potpuno klasno polarizovanom svijetu gdje ćemo imati one kojima finansijska sredstva dozvoljavaju prilično lagodan bijeg iz sve vrelijeg svijeta i one koji će umrijeti pri tom bijegu.
Budućnost nam izgleda prilično distopijski, kada se u obzir uzme i činjenica da već sada srednja klasa na zapadu jedva pokriva troškove stanovanja. Ne treba ići u daleku budućnost da bi se vidjelo kako nagla i veća migracija ljudi može da poremeti sektor nekretnina. Najbolji primjer za to jeste ogroman priliv ruskih državljana u Srbiju nakon agresije Rusije na Ukrajinu, kada su desetine hiljada Rusa doselile u Beograd i Novi Sad, nakon čega su cijene zakupa, ali i nekretnina, otišle enormno visoko. Za ovo, naravno, nisu krivi sami Rusi već nezajažljivi rentijeri. Možemo samo zamisliti kakvu bi lančanu reakciju izazvala migracija većeg broja ljudi koji bježe iz sve toplijih krajeva ka krajevima podesnijim za život, a što je sve izvjesnije da će se desiti. Već sada se mogu zapaziti i nešto drugačiji turistički trendovi. Tako, na primjer, Bretanja na sjeveru Francuske, koja se baš nije mogla pohvaliti nekim velikim turističkim potencijalom, postaje sve češća destinacija turista upravo zbog toplotnih valova koji sve češće pogađaju jug Francuske koji je do sada bio turističko središte ove zemlje. Tako su zbog sve većeg priliva turista u ovu regiju cijene u zadnjih nekoliko godina porasle sa 5000 na 8000 evra po kvadratnom metru za svega nekoliko godina.
Budućnost života i stanovanja je sve neizvjesnija, a topliji svijet će vjerovatno prouzrokovati sve intenzivnije migracije. Pitanje je da li ćemo završiti u distopijskom scenariju gdje će bogati živjeti u klimatskim oazama, zaštićeni od svijeta koji se zagrijava, dok oni siromašni pokušavaju preživjeti u sve toplijem svijetu.
