Kasindolska rijeka: Podsticaji države za uništavanje rijeke
FOTO: Jakub Hrab
Tri hidrocentrale na jednoj rijeci, za sve tri poništene ekološke dozvole, a investitor i dalje gradi i radi. Koliko je Bosna i Hercegovina pravna država vidi se na slučaju Kasindolske rijeke. Bez obzira na zakone i presude suda Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske na sve načine favorizira investitora.
Piše: Jelena Jevđenić
Kasindolska rijeka izvire na planini Jahorini, svojim tokom prolazi kroz kanjone i čistu prirodu, zatim se ulijeva u rijeku Željeznicu na Ilidži. Velikim dijelom, skoro 90 % svoga toka je pitka, prve otpadne vode se ulijevaju kod JZU ''Srbija'' u Kasindolu. I ova rijeka je uzurpirana gradnjom mini hidrocentrala i na pojedinim mjestima je načinjena ireverzibilna šteta.
Tri mini hidrocentrale su u planu da započnu rad na ovoj rijeci. MHE „Podivič“ je izgrađena i puštena je u rad, MHE „Samar“ je u izgradnji, a MHE „Slapi“ je u pripremi, iako su za sve tri poništene ekološke dozvole.
Već pri izgradnji prve mini hidrocentrale Kasindolka je pretrpjela veliku štetu. Za potrebe MHE „Podvič“, koja je izgrađena 2018. godine, posječene su ogromne količine šume, napravljeni su putevi, za koje mještani tvrde da su nepotrebni, formirala su se klizišta. Dešavala su se i zatvaranja kompletnog toka rijeke usljed čega je dolazilo do pomora ribe, pogotovo u zimskom periodu kada je vrijeme mrijesta potočne pastrmke.
Da bi sačuvali rijeku od daljeg narušavanja, sredinom prošle godine grupa građana uz stručnu pomoć „Aarhus centra u BiH“, započela je pravnu borbu s ciljem obustavljanja gradnje MHE „Samar“ i MHE „Slapi“ na Kasindolskoj rijeci.
Sva tri slučaja trenutno se nalaze pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.
Aktivisti su nadležnim organima ukazivali na nelegalne radnje, nepoštovanje zakona i procedura te kršenje ekoloških standarda.
Okružni sud u Banjaluci, u avgustu ove godine, uvažio je tužbu Udruženja „Resursni Aarhus centar u BiH“ te donio presudu kojom se poništava obnovljena ekološka dozvola za MHE „Samar“ na Kasindolskoj rijeci.
Iako su sudovi poništili ekološke dozvole, a inspekcija zabranila rad, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je poništilo rješenje inspekcije o zabrani, a na odluke sudova uložilo žalbe. Očigledno je da je Ministarstvo dalo investitoru vjetar u leđa, te je nastavio radove. Za zaustavljanje rada nisu dovoljne ni pravosnažne presude suda. Emina Veljović, izvršna direktorica „Aarhus centra u BiH“, navodi da su podnesene četiri tužbe zbog gradnje MHE na Kasindolskoj rijeci.
„Aarhus centar je uputio ukupno četiri tužbe. Tri tužbe su uvažene od strane Okružnog suda u Banjaluci. To se odnosi na ekološke dozvole za MHE „Samar“, MHE „Podvič“ i MHE „Slapi“. Četvrta tužba je protiv izdate građevinske dozvole za gradnju MHE „Samar“, koja se trenutno nelegalno gradi, jer je Okružni sud u Banjaluci presudom poništio ekološku dozvolu za ovu mini hidrocentralu pa prema zakonskoj hronologiji nije važeća ni građevinska dozvola, zbog čega smo od banjalučkog Okružnog suda tražili da dodatno uvaži našu tužbu protiv građevinske dozvole za MHE „Samar“ i na ovoj osnovi“, istakla je Veljović.
Zbog aktuelne gradnje MHE „Samar“, početkom avgusta ove godine, grupa građana “Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci” održala je konferenciju za medije. Tom prilikom iz Aarhus Centra su rekli medijima da je Okružni sud uvažio njihovu tužbu i poništio obnovljenu ekološku dozvolu za MHE „Samar“. Okružni sud je u svojoj odluci naveo da je odluka resornog ministarstva, kojom su obnovili ekološku dozvolu, nezakonita i nepravilna. Utvrđeno je kršenje niza članova Zakona o zaštiti životne sredine i nekoliko podzakonskih propisa.
I za ovaj slučaj nadležno ministarstvo nije obezbijedilo adekvatno učešće javnosti. Od investitora nije traženo da provedu procjenu uticaja niti da pribave studiju uticaja na životnu sredinu, iako su bili ispunjeni zakonski uslovi za to.
Pobuna mještana i aktivista
Iako je učešće javnosti izostavljeno, mještani nisu sjedili skrštenih ruku. Organizovali su i proveli građansku inicijativu koju je potpisalo preko 2 500 ljudi. Oni su ovim putem tražili da se zaustavi izgradnja MHE „Samar“ i „Slap“ na Kasindolskoj rijeci. Takođe, tražili su da se pokrenu procedure o zaštiti Kasindolske rijeke u skladu s prostornim planom RS do 2025. godine, kao i da se osigura zakonito poslovanje MHE „Podvič“ te da se iz prostornog plana RS izbrišu MHE na Kasindolskoj rijeci.
Aktivisti su peticiju predali Skupštini grada Istočno Sarajevo 4. juna. U avgustu, načelnik opštine Istočna Ilidža, održao je sastanak s predstavnicima aktivista "Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“. Nakon toga načelnik Božović je poslao dopise Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Inspektoratu Republike Srpske - ekološkom inspektoru, JU "Vode Srpske" i firmi „Buk“ d.o.o. kojim je izrazio zabrinutost zbog stanja u koritu Kasindolske rijeke i zamolio hitnu reakciju navedenih organa i investitora da preduzmu potrebne korake i da izvrše sve potrebne kontrole.
I Kasindolka se pobunila
Poplave u opštini Trnovo, kroz koju teče Kasindolska rijeka, početkom novembra ove godine, a koje je jedna je od opština Bosne i Hercegovine koja je najviše nastradala. Ekološki aktivisti su upozoravali na ovakav scenarij još početkom godine. Zbog izgradnje pristupnog puta Tvrdimići-Podviče za gradnju malih hidrocentrala došlo je do velikih odrona, koji su blokirali prirodni tok rijeke na nekih 80 do 100 metara. Posljedica ovih odrona koji nisu sanirani, dovela je do poplave. Usljed velike količine padavina brana je pukla. Voda se izlila i poplavila osnovnu školu i nekoliko kuća.
Bez obzira kakvo je stanje na terenu, resorno ministarstvo očigledno staje na stranu investitora, iako zakoni kažu drugačije. Nakon poništenih ekoloških dozvola za sve tri mini hidrocentrale, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uputilo je zahtjeve za vanredno preispitivanje ovih presuda. Prema riječima Emine Veljović, Aarhus centar je dostavio odgovore sudu za sva tri zahtjeva.
„Udruženje Aarhus centar u BiH je Vrhovnom sudu dostavilo odgovore na sva tri zahtjeva za vanredno preispitivanje presuda. U kontekstu odgovora za MHE „Podvič“ urađen je poseban osvrt u odnosu na nedavne poplave na koje smo, zajedno s neformalnom grupom „Stop MHE na Kasindolskoj rijeci“, upozoravali još u januaru ove godine“ ističe Veljović te dodaje da investitor trenutno nelegalno gradi MHE „Samar“.
Krajem novembra aktivisti udruženja "Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci" predstavili su u Banjaluci otvoreno pismo upućeno Srebrenki Golić, ministrici prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske i poručili da su došli u Banjaluku kako bi se konačno čuo glas građana Istočnog Sarajeva.
U Kasindolskoj rijeci živi endemska vrsta potočne pastrmke. Sportsko-ribolovno društvo "Željeznica" iz Istočnog Sarajeva i aktivisti za Kasindolku prošle godine su organizovali poribljavanje u gornjem i donjem toku Kasindolske rijeke u koju su pustili 7 000 potočnih pastrmki. Akcija je održana nakon što je primijećeno da u rijeci ima sve manje ove ribe. To je bio i povod za druge aktivnosti, čiji je cilj bio zaustavljanje izgradnje mini hidroelektrana.
Kasindolka je takođe nastanjena popovom gaovicom, ribom koja se nalazi na crvenoj listi ugroženih vrsta, zatim riječnim rakom koji je takođe zaštićen. U kanjonu Kasindolske rijeke je i stanište zaštićene životinjske vrste vidre.
Mještani i ekološki pokreti neće odustati od pravne borbe za Kasindolku.
Sve ukazuje na to da su interesi investitora „BUK“ d.o.o. Istočno Sarajevo iznad interesa zajednice i životne sredine.
Od strane Regulatorne komisije za energetiku RS odobrena su i prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MHE “Samar” u vidu prava na obavezan otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni, ukoliko se postrojenje izgradi do 31. decembra. S obzirom na veliku ažurnost nadležnog ministarstva, ne sumnjamo da se ovo neće ostvariti.
