Kako zdrave šume stvaraju bolju klimu?

Šume su iznimno bitne u borbi protiv klimatskih promjena, stoga Europski parlament radi na pravilima za zdrave šume u državama članicama. Više možete saznati u infografici koja se nalazi u nastavku teksta.

U Europskoj je uniji 182 milijuna hektara šumskih površina. Šume ukupno pokrivaju 43 posto zemljane površine EU-a, sa sedam država članica (Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska i Švedska) koje imaju više od 70 posto pošumljene površine. 

Zašto su šume bitne?

Šume pružaju bitne usluge ekosustavu: pomažu u očuvanju tla od erozije, dio su kružnog toka vode, štite biološku raznolikost kao stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta te utječu na lokalnu klimu. Zdrave šume ključne su u borbi protiv klimatskih promjene jer kroz fotosintezu pretvaraju ugljični dioksid u kisik.

Sektor korištenja zemlje, izmjena i šumarstva

Govori se o šumskom i poljoprivrednom području, te izmjenama tih zemljišta. Sektor upravljanja zemljištem bitan je jer ne samo da uzrokuje emisije CO2, već ih može smanjiti apsorpcijom. Emisije nastaju izmjenama zemljišta – naročito stvaranjem poljoprivrednih zemljišta iz šumskih površina, krčenjem šuma i samom obradom zemljišta.

Šume u EU-u apsorbiraju oko 10,9 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova godišnje.

Što predlaže Parlament?

Zastupnici žele spriječiti rast emisija kao posljedica krčanje šuma, žele obavezu za sve države članice da moraju kompenzirati zemljište izgubljeno prenamjenom zemljišta, bilo pošumljavanjem, bilo boljim upravljanjem šuma te predlažu postavljanje pravnog okvira od 2021. koji će biti u kladu s Pariškim sporazumom.

Što radi EU?

Tri zakonodavna prijedloga u fazi su rasprave kako bi doprinijeli postizanju ciljeva koje je EU odredio Sporazumom iz Pariza o klimatskim promjenama – rezanje emisija za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.

Radi se na reviziji sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS, od Emission Trading Scheme) dijeljenju napora za postizanje nacionalnih ciljeva u smanjenju emisija iz prijevoza, gospodarenja otpadom, građevine i poljoprivrede te upravo spomenutom prijedlogu o upravljanju zemljištem.

Idući koraci

Rezolucija je odobrena na plenarnoj sjednici 13. rujna, s 532 glasa za i 144 protiv. Čim Vijeće odredi svoje zajedničko stajalište, kreću pregovori s državama članicama.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT