Kako klimatske promjene mogu biti pogubne za ježeve

foto: elverdan.dk

Iako ljudi vole kada zimi temperatura poraste više nego što je uobičajeno za to godišnje doba, to može biti pogubno za druge vrste na našoj planeti. Na primjer, bodljikavom malom šumskom stanovniku, ježu, povećanje temperature vazduha u zimskom periodu može biti fatalno.

Autor: Impuls

Kada nastupi zima ježevi sa svojim bodljama nemaju dobro izolaciju kao životinje sa krznom, pa zbog toga zimi troše mnogo energije. Pri tom, njihova hrana, bube, puževi, glodavci, gusjenice već se više ne mogu naći na tlu. Ježevi tada u svojim gnijezdima, koja se sastoje od gomile lišća ili suvih grana, padaju u dubog san koji može trajati i nekoliko mjeseci. Za to vrijeme oni ne održavaju tjelesnu temperaturu, već se isključi priliv energije. Njihova tjelesna temperatura opada u skladu sa temperaturom vazduha. Broj otkucaja srca se s dvije stotine usporava na devet u minuti, a broj uzdaha i izdaha sa pedest na četiri. Na taj način ne troše energiju i sa prikupljenim zalihama mogu preživjeti do proljeća.

Iako zima može biti jako hladna i za neke vrste okrutna, ježevima ona ne smeta jer je ova strategija čuvanja energije veoma uspješna.

Ako zimi temperatura poraste iznad šest stepeni Celzijusa, onda zima može biti opasna po život za ova mala stvorenja. Tada se metabolizam ježeva ubrzava, te dubok san prelazi u blagi drijemež. U tim situacijama životinja troši mnogo energije, ali i dalje nije u stanju da reaguje. Ako ovakvo vrijeme potraje duže, neki ježevi tada umiru od gladi.

Tek na temperaturi od dvanaest stepeni Celzijusa ježevi postaju pokretni i mogu se uputiti u potragu za hranom, iako ju je teško naći jer njihov plijen je još uvijek u svojim zimskim skrovištima.

Klimatske promjene će izazvati više ovakvih toplih perioda tokom zime, što može biti kobno za ove male životinje koje su bitan dio naših ekosistema.

Priredila: Jelena Jevđenić