Kako funkcionira održivi ekološki društveni centar
Werner Wiartalla iz ufaFabrik Berlin je na konferenciji Otvoreni grad – Prema Interkulturnom društvenom centru ukratko opisao njihove početke i način na koji danas djeluju u zajednici. Razgovor je vodio Dražen Šimleša iz ZMAG-a i Zadruge za dobru ekonomiju.
Green Living
Bili smo na predavanju o ufaFabrik, uspješnoj priči društvenog centra kojem je trebalo nekoliko godina da ga shvate ozbiljno i da Berlin uvidi kako im je takav centra potreban, te od njega ima koristi
Werner Wiartalla iz ufaFabrik Berlin je na konferenciji Otvoreni grad – Prema Interkulturnom društvenom centru ukratko opisao njihove početke i način na koji danas djeluju u zajednici. Razgovor je vodio Dražen Šimleša iz ZMAG-a i Zadruge za dobru ekonomiju.
1920. je to bio filmski studio s kantinom. 1961. ih je istisnula konkurencija i studio je prestao s radom. Okupirali su ga entuzijasti koji su željeli započeti novi život. Zajedničkim snagama su organizirali festival krajem 70-ih godina, i pozvali sve «freakove» da im pokažu što su napravili.
Za tadašnju percepciju, bilo je tu puno noviteta koji su danas vrlo poznati. No tada se većina ljudi čudila mnogim pojmovovima s kojima se prvi put susrela. Primjerice, na festivalu je bilo raznih vrsta hrane, čak i vegetarijanska koja tada još nije bila poznata i popularizirana. Prezentirala se meditacija i yoga većini Berlinskog stanovništva tada nepoznate. Imali su prvi solarni tuš, a posjetitelji su se pitali otkud topla voda u prostoru bez struje, kako to funkcionira?
Kada je festival završio, potaknuti nostalgijom za raspoloženjem koje je vladalo i ohrabreni dobrim rezultatima festivala, organizatori su shvatili da žele tako živjeti. Ne samo 6 tjedana koliko je festival trajao, nego su željeli prenositi znanje i poticati kulturu koju su živjeli. Filmski studio je tada okupiralo 70ak ljudi koji su se držali svog cilja. Svoju aktivnost su željeli legalizirati, no u početku su ih smatrali ilegalcima i guverner nije želio poticati takve aktivnosti, no raznim akcijama je morao popustiti.
U početku su dozvolu za rad dobivali na jednu godinu. Prvih 7 godina su se održavali od samofinanciranja i bili su zapravo u vrlo lošoj financijskoj situaciji. Banke im obzirom na ugovor od jedne godine nisu mogle dati kredit. Zaradu su ulagali u daljnji razvoj centra, a ostavarivali su je od cirkusa ili partya koji su se organizirali. Iako je ponekad bilo teško, danas je to poznati Berlinski edukativno – kulturni centar.
Cijeli centar funkcionira na principu održivosti. Werner Wiartalla smatra kako se održivost sastoji od ekologije, kulture, ekonomije i zajednice. Svi čimbenici moraju biti kolabrirani, podjednako zastupljeni, jer jedno od toga kaska, nema održivosti. Ispod su opisani instrumenti održivosti koji se koriste u ufaFabrik.
1. Ekologija – koriste se reciklirani materijali i obnovljiva Sunčeva energija. Procjena je da godišnje uštede dosežu do 20.000 eura korištenjem solarne energije. Ujedno, solarni sustavi im služe u znanstvene svrhe jer se istražuju i nadograđuju sustavi pomicanja solarnih ploča, te se stvara sjena biljkama na zelenim krovovima.
2. Sustav za kompostiranje – u pravilu se kompost dobije nakon 1 godine, no oni imaju poseban sustav u kojem se organski otpad jednom dnevno okreće i kompost je gotov nakon 3 mjeseca.
3. Iskorištavanje kišnice – godišnje se 2 milijuna litara kišnice koristi umjesto pitke vode za ispiranje sanitarnog čvora ili zalijevanje biljaka. Procjena je da se na taj način uštedi 8.000 eura, a ujedno se pitka voda ne koristi u svrhe za koje nije nužna.
4. Sustav grijanja - sami instaliraju grijanje u visokoj hali koja im je na raspolaganju za razna događanja. Na strop su ugradili metalne cijevi koje griju odozgo vrućim plinom – na taj način također ostvaruju uštedu u usporedi s drugim sustavima grijanja.
5. Upravljanje kišnicom – sustav je primjenjen na Potzdramer Platzu. Izgradnjom sustava za zbrinjavanje kišnice u kombinaciji sa zelenim krovovima 17% kišnice ostaje na krovu, a ostatak ide u jezero i dva spremnika iz kojih se kasnije koristi. Samo 2% kišnice odlazi u kanalizaciju.
6. Zeleni krovovi – su bili vizija koja je uspješno ostvarena.
Korist je višestruka: smanjenje temperature u stanovima i zeleni krovovi za bolji vizualni ugođaj donešenja prirode i biljaka u grad. Ispod je opisana kombinacija zelenog krova s upravljanjem kišnicom, za multiplikaciju koristi.
Temperatura se u zgradama sa zelenim krovovima snižava jer tekućina sadržana u biljkama i zemlji isprava sa zelenog krova, tako da toplina ne može doprijeti do krova i time zagrijavati sam krov zgrade. Omogućava se ugodniji boravak u tim prostorima, bez uključivanja klime ili umjetnog snižavanja temperature. Kombinacija solarnih ploča i biljaka se također pokazala kao win-win situacija. Biljke hlade ploče, te se prozivede oko 2% više energije. A ploče biljkama stvaraju hlad.
U ufaFabrik koristi se i zelena fasada koja hladi po ljeti stvaranjem sjene, a po zimi se lišće osuši i omogućava prodor Sunčevim zrakama koje dodatno griju prostor.
Zaključno, Wiartalla smatra kako nije CO2 glavni krivac za globalno zatopljenje, nego uništavanje biljaka i time nemogućnost apsorbiranja prevelike sunčeve topline.
Foto: Sanjin Kaštelan
