Jadranski otoci guše se u plastici
Na Mljet, Vis, Lastovo i Šoltu, zbog morskih struja, nasukava se ogromna količina plastičnog otpada.
Aktivisti Greenpeacea izložili su na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu upotrebu, ustvrdili da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv upotrebe jednokratne plastike.
Kako se navodi u saopštenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti.
Tako su, da bi se simbolički prikazalo gdje završava plastika nakon što se poslije kratke upotrebe nađe u smeću, u moru ispred poznate plaže Saplunara plutale golema boca, čaša i slamka kao poruka da se u Mediteranu već sada nalazi 1.455 tona plastike.
"Žalosti da zbog nekoliko sekunda jednokratne upotrebe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu", ustvrdila je Bogeljić i dodala kako je, primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.
Pogođeni južnodalmatinski otoci
Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III već nekoliko dana plovi Jadranom kako bi, istaknuto je u saopštenju, ukazao na problem onečišćenja plastičnim otpadom, te da su posebno pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetioci tokom cijele godine bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnoga parka Mljet.
"Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina", upozorio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora - 20.000 milja, udruženja naučnika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.
Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj "Sredozemlje zatrpano plastikom" koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80 posto morskog otpada plastika te da prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom bazenu iznosi jedan komad na svaka četiri kvadratna metra, što je uporedivo s nakupljanjem plastičnog otpada u pet suptropskih okeanskih vrtloga.
Podsjeća se da je, od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije.
Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu, a od ove godine vodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.
Izvor: Agencije
