Izumiranje insekata: opasnost za poljoprivrednu održivost planeta

Foto: 123rf

Stopa izumiranja insekata je i do osam puta veća nego kod kralježnjaka. Promjene u načinu obrađivanja zemljišta, upotreba pesticida i klimatska kriza stoje iza izumiranja ove populacije, koje bi prema entomolozima moglo biti dramatično  

Insekti nestaju, ali čini se da nikoga nije briga za to. Oni izumiru sve većom brzinom, iako međunarodne organizacije ne posvećuju pretjeranu pažnju ovoj drami. Tako kaže Španjolska entomološka udruga, koja na temelju aktualne znanstvene literature procjenjuje da je u posljednjim godinama izgubljeno 70% populacije ovih letača. Stopa izumiranja ovih bića – popularnih kukaca – do osam je puta veća od stope izumiranja kralježnjaka, a posljedice njihovog uzimiranja bi mogle izazvati probleme na više razina.

„Kukci ostaju neprimijećeni, kao i njihov nestanak, unatoč činjenici da je to od enormne važnosti“, kaže José María Hernández, potpredsjednik Španjolske entomološke udruge. On smatra da gubitak ovih jedinki već jeste problem „globalnih razmjera“ zbog biološke funkcionalnosti ovih bića. „Nije da će svi kukci nestati, jer su oni iznimno raznolika skupina, ali već vidimo pad njihove brojnosti, što bi nas direktno moglo odvesti u ekološku katastrofu, ma koliko izbjegavali govoriti o tome“, govori on.

Ova katastrofa ima veze sa korisnošću mnogih od tih bića, čija se populacija smanjuje kao rezultat klimatske krize i ljudskog pritiska na ekosisteme. Oprašivači su najeklatantniji dokaz kako problem biološke raznolikosti može postati globalni ekonomski i društveni problem. Ova vrrsta faune – pčele, leptiri ili neke vrste muha (između ostalih) – neophodna je kako bi usjevi mogli dati adekvatan prinos i dati plodove.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), 75% usjeva ovisi na ovaj ili onaj način o ovim životinjama za oprašivanje. U produktivnom smislu, postotak je manji, a procjenjuje se da 35% urbane hrane ovisi o kukcima oprašivačima, što je zabrinjavajući postotak usred klimatske krize, gdje bi temperaturne promjene mogle dodatno poubijati ova živa bića. Populacije leptira i bumbara prema podacima Europske agencije za okoliš već su se manjile za 25% od 1991. u većini europskih zemalja.

„Ovo uzrokuje važne ekonomske posljedice“, kaže Theo Oberhuber, glasnogovornik organizacije Ekolozi u akciji. Nedavno objavljeni izvještaj ove organizacije procjenjuje da iza svakog eura zarađenog od proizvodnje jabuke stoji 92 centa zarade koja ne bi bila moguća bez oprašivanja. U slučaju borovnica, brojka iznosi 80 centi, 78 centi kod kivija, a 50 kod jagoda. Kukci oprašivači donesu 2.4 milijarde eura poljoprivredne vrijednosti u Španjolskoj. „Kratkoročno već vidimo učinke promjena u korištenju zemljišta i prekomjerne upotrebe pesticida i biocida“, kaže ovaj ekspert. „Dugoročno, posljedice bi mogle biti i gore zbog klimatskih promjena, što je još jedan faktor koji će pogoršati ovu situaciju.“

Međutim, poljoprivredna proizvodnja nije jedini element na koji utječe smanjenje populacije insekata. Hernández ističe ulogu nekih vrsta koprofaga ili koleoptera, poput kornjaša u čišćenju polja. „Ove životinje su razlagači, što znači da se hrane fekalijama biljojeda. One su u velikoj mjeri zaslužne za održavanje čistoće livada na kojima pase ekstenzivna stoka. Bez njih, livade bi bile zasićene izmetom i ne bi bile održive za stoku“, upozorava entomolog.

„Također su važni i oni insekti koje nazivamo „grobarima“, a to su vrste koje razgrađuju organske ostatke uginulih životinja; razgrađuju ih i pomažu kod reciklacije leševa. U cjelini, gotovo svi su važni za biološku raznolikost, tako da mogu održavati hranidbene mreže i služiti kao hrana za ptice, pa čak i za sisavce poput lisice. Mislim da nije moguće staviti tu neku skalu važnosti, na kraju krajeva, svi kukci imaju funkciju i svi su podjednako važni“, kaže on.

Autor: Alejandro Tena, Publico.es 

Prijevod: Prometej.ba/D.V.