Istraživanja pokazuju da drveće raste sporije

Naučnici sa Univerziteta Ohajo uporedili su nedavna opažanja sa detaljnim bilješkama koje je lokalni poljoprivrednik Tomas Mikesel počeo da vodi još u 19. vijeku.

U periodu 1883.-1912. Mikesel je u rodnom gradu Vajseon, u saveznoj američkoj državi Ohajo, vodio vrlo pedantne bilješke o rastu lokalnog drveća, o padavinama i temperaturi.

Od industrijske revolucije, koja je počela prije otprilike 200 godina, Zemlja se zagrijala za 1,1 stepen Celzijusov.

S obzirom na to da se većina promjena dogodila u posljednjih nekoliko decenija, istraživači ističu kako su Mikeselova opažanja gotovo jedinstven skup podataka o događajima prije globalnog zagrijavanja i mogu se uporediti sa modernim vremenima.

Glavni autor studije profesor Kelen Kalinger-Joak putovala je u Vajseon u proljeće i jesen između 2010. i 2014. i pratila razvoj i rast sedam različitih vrsta drveća.

Zaključila je da se lišće na granama stabala uspjelo održati 15 odsto duže nego u Mikeselovo vrijeme.

Razne vrste drveća reagovale su na višu temperaturu na različite načine - većina ih je zadržala zelenu boju lišća do duboke jeseni, ali neka su stabla ranije propupala.

Drveće je ključno za apsorpciju ugljen-dioksida iz atmosfere koji zagrijava planetu, a istraživači kažu da duža vegetaciona sezona, odnosno period rasta drveća, vjerovatno znači da su ga apsorbovali više nego što je uobičajeno.

Naučnici upozoravaju da veće i promjenjive temperature mogu opteretiti stabla na do sada nepoznat način.

Razne vrste drveća različito su reagovale na veću temperaturu, pa istraživači smatraju da je potrebno provesti dodatna istraživanja o uticaju sadnje drveća na smanjenje klimatskih promjena.

Kada naučici razmišljaju o relativno jeftinoj strategiji ublažavanja posljedica globalnog zagrijavanja, onda procjenjuju da je sadnja velikog broja stabala koja apsorbuju ugljen-dioksid dobra strategija, ali su svjesni da je potrebno prikupiti dokaze o koristi koja iz toga proiizalazi - prenose naučni portali. 

Agencije