Invazija insekata poharala bh. šume
Sušenje šuma u Bosni i Hercegovini posljednjih godina je uzelo maha i to zbog invazije crva potkornjaka. Najkritičniji su plato Romanije i Han Pijesak.
Sušenje šuma u Bosni i Hercegovini posljednjih godina je uzelo maha i to zbog invazije crva potkornjaka. Najkritičniji su plato Romanije i Han Pijesak. Istraživali smo da li su uzrok klimatske promjene ili ipak interes pojedinaca.
Feromonska zamka služi za suzbijanje potkornjaka, insekta koji se uvlači pod koru stabla i dovodi do sušenja. Invazija ovih štetočina poharala je šume Bosne i Hercegovine.
Alarmantno je stanje na Sokocu i u Han Pijesku, gdje prema izvještaju Šumarskog fakulteta iz Banjaluke u periodu od 2011. do 2014. godine gubici prelaze 6 miliona maraka.
Glavnim uzročnikom smatraju ljudski faktor koji je borbu protiv potkornjaka sveo na minimum.
“Javno preduzeće je zahtjevalo ukidanje koranja, a to je urađeno na osnovu pravilnika o šumskom redu koje je usvojilo Ministarstvo. A, nakon toga dolazi do smanjnja feromonskih klopki kao jedinog načina borbe protiv potkornjaka i to za više od 50 posto”, rekao je Zoran Stanivuković, profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci.
Uzročnik su klimatske promjene smatraju u JP Šume RS. Ističu da je dobro i što je entitetsko Ministarstvo prije godinu i po donijelo novi pravilnik kojim se ponovo uvelo skidanje kore sa oboljelog drveta, tzv koranje. Navode da je od 2015. godine broj feromonskih klopki značajno uvećan.
“Javno preduzeće u ovom trenutku radi sve što može. Redovno se prati brojnost potkornjaka, doznaka se radi prioritetno, povećan je broj feromonskih klopki, takođe održan je i seminar o načinu postavljanja lovnih stabala”, kazao je Radovan Lučić, JP Šume RS.
“Mi smo sada formirali jednu stručnu radnu ekipu koja treba da provjeri realizaciju tih zaključaka kojima su obavezne Šume i da vidi u kojoj mjeri su one provedene”, izjavio je Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede RS.
Međutim, Stanivuković smatra da je šteta mogla biti znatno manja da rukovodstvo Šuma nije 2009. zahtijevalo pravilnik sa smanjenim mjerama za suzbijanje potkornjaka. Tako su opravdali veću sječu zaraženog, tj. celuloznog drveta, kaže Stanivuković.
“Ako imate porast celuloznog drveta na ovakav način onda korist ima jedna manja grupa ljudi i to enormnu korist, a JP strahovito velike ekonomske gubitke. Tada je generalni direktor bio Neđo Ilić, a izvršni pod čijom je nadležnošću ova tematika bio Radenko Laketić”, izjavio je Zoran Stanivuković, profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci.
Sušenje smrče, jele i hrasta prisutno je i u svim zemljama regiona. Širenje potkornjaka ne sprečavaju granice, niti se mogu kontrolisati u minskim poljima.
Anđelka Marković N1
