Imaju fantastičan plan za ekonomski jaku i zelenu Hrvatsku, ali strahuju od političara
Hrvatska bez fosilnih goriva?! Ono što je do jučer izgledalo kao utopija danas, sudeći prema studiji što ju je naručila hrvatska podružnica Greenpeacea, a izradili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Zelene energetske zadruge, izgleda kao dobar putokaz za to da Hrvatska do sredine stoljeća bude 100 posto pokretana samo iz obnovljivih izvora
Autor::Josip Antić
Scenarij za korištenje potencijala sunca, vjetra, vode i ostalih zelenih energija (u nas prvi takve vrste) potpisuju energetičari Edo Jerkić i Leo Jerkić iz Zelene energetske zadruge te dr.sc. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a o tome na koje sve načine Greenpeace i partneri namjeravaju ubrzati defosilizaciju i transformaciju hrvatske energetike, koliko je utemeljena ocjena da se tranzicija može obaviti bez ikakvih ekonomskih gubitaka te očekuju li pritom otpor politike, bez čije volje, kako sami kažu, promjena nema, razgovarali smo s Markom Gregovićem, predstavnikom Greenpeacea.
No prethodno evo koristi koje studija podastire kao argument za prelazak na zelene energije. Utjecaj napuštanja fosilnih goriva na porast BDP-a bio bi četverostruk u odnosu na porast cijena energetskog sustava, a otvorilo bi se 65.180 novih radnih mjesta, čak 192.000 ako se broje radna mjesta za proizvodnju biogoriva. Pritom, dodatno bi se izbjeglo 1,8 do 1,9 milijuna tona emisija CO2, ističu autori studije. Od brojki koje su u igri tu je još podatak da bi se u nova proizvodna postrojenja trebalo investirati 13 milijardi eura.
Otkud i kako namaknuti toliki novac?
'Tih 13 milijardi eura suma je ukupnih ulaganja koja su potrebna za prelazak na 100 posto obnovljivih izvora energije. Prije svega, naša analiza pokazuje da bi se tijekom tranzicije uvelike smanjio uvoz energenata, čime bi se uštedjelo četiri do pet milijardi eura godišnje. Tako ušteđeni novac mogao bi se upotrijebiti za druge investicije koje bi otvarale dodatna radna mjesta. Naša procjena govori da će spomenuta ulaganja do 2050. dovesti do otvaranja oko 200 tisuća 'zelenih' radnih mjesta, poboljšanja vanjskotrgovinske bilance te potpunog zaustavljanja emisija stakleničkih plinova. Važno je naglasiti da bi to samo manjim dijelom bio državni novac ili novac državnih firmi, a većim dijelom ulaganja pojedinaca, privatnih kompanija, zadruga, lokalnih zajednica i slično. Solarni sustavi su u zadnjih 40 godina pojeftinili 99 posto, tako da danas imamo situaciju da povrat investicije na solarnu elektranu otprilike iznosi sedam godina, a nakon toga desetljećima ostaje čist profit.
Cilj studije bio je pokazati da više ne trebamo biti ovisni o lošem dosadašnjem sustavu državnih poticaja i kvota u kojem su profitirali samo rijetki, već sada građani vlastitim sredstvima mogu krenuti u štednju energije, povećanje neovisnosti od uvoza goriva te otvaranje radnih mjesta. Tu su jako važne zadruge - u Danskoj su primjerice 75 posto svih vjetroelektrana u vlasništvu zadruga. U Hrvatskoj je potrebno poboljšati pravni okvir i omogućiti lakše poslovanje zadrugama te će na taj način građani moći lakše ulagati svoj novac u energetske projekte. A taj novac će onda većinom ostati samim lokalnim zajednicama, kako to naglašava jedan od autora naše studije, Edo Jerkić', kažeMarko Gregović.
Stavimo vašu studiju u stvaran kontekst. Bez snažne političke volje ona je slovo na papiru. Toga ste i vi svjesni i najavili ste da ćete je poslati ne samo relevantnim institucijama, nego i strankama koje trenutno razgovaraju o formiranju Vlade. Očekujete li uopće odgovor? Naime do Pariza političke stranke u nas su gradile Plomin C i planirale bušenje Jadrana. Ideje koje zagovarate nisu uopće bile ni na rubu kampanje. Kako to tumačite?
Kao što su lijepo primijetili naši partneri iz Zelene akcije, posve je neprihvatljivo to da s jedne strane Milanović u Parizu proklamira našu usmjerenost na obnovljive izvore energije, a s druge strane kao zemlja izrađujemo strategiju niskougljičnog razvoja koja se temelji na termoelektrani Plomin C. Niskougljična strategija temeljena na skupom uvoznom ugljenu - to je i skupo i glupo. Nadamo se da će buduća Vlada RH, koja god bila, pročitati ovu studiju koja nam čvrstim brojkama pokazuje da nam više nikakvi izvori energije temeljeni na fosilnim gorivima nisu potrebni te da je potrebno samo malo urediti pravni okvir i poboljšati atmosferu za privatne investicije. Primjerice ako odlučite postaviti solarne fotonaponske ćelije na svoj krov, HEP ne bi smio naplaćivati priključak do 50 posto iznosa investicije. Svaka čast entuzijastima koji su se do sada upuštali u bitke s birokracijom i HEP-om, ali vrijeme je da individualne bitke više ne budu potrebne.
Izvor: tpotal
