I orangutani polako nestaju
Borneo, kao treći najveći otok na svijetu (poslije Grenlanda i Nove Gvineje), nekad je bio dom mnogih ugroženih vrsta, ali se sad polako pretvara u centar proizvodnje palminog ulja pa tako osim uništavanja prirodnih staništa, također industrijski otpad zagađuje vodu. Šumsko gospodarstvo je isto tako razvijeno, a zbog sječe tropskih stabala nestaju polako kišne šume.
Ovi izrazito inteligentni primati su poznati po crvenom krznu i po tome da su najveći sisavci koji većinu vremena provode na drveću. Spretno kretanje po granama im omogućuju duge snažne ruke, no i sve se više kreću po zemlji.
Njihova je sudbina, međutim, već dulje vrijeme neizvjesna. Inače su stanovnici tropskih kišnih šuma, a danas žive samo na Sumatri i Borneu. Prema podacima zaklade za zaštitu orangutana na Borneu, populacija nosatog majmuna je na tom otoku pala je za čak 80% u zadnjih 30 godina, a orangutana za gotovo 50%. Stručnjaci vjeruju kako bi se kroz narednih 10 godina moglo dogoditi to da orangutani potpuno nestanu s lica Zemlje, prenosi Geek.
Upravo zato je APE Foundation (Zaklada za zaštitu šuma i okoliša) pokrenula jedan humanitarni loto. Tko se uključi u akciju s iznosom od jedne funte na tjedan, može osvojiti nagrade u obliku odjeće. Prikupljeni je novac tako, naravno, namijenjen za očuvanje orangutana na Borneu gdje im prirodno stanište uništava rastuća industrija palminog ulja.Borneo, kao treći najveći otok na svijetu (poslije Grenlanda i Nove Gvineje), nekad je bio dom mnogih ugroženih vrsta, ali se sad polako pretvara u centar proizvodnje palminog ulja pa tako osim uništavanja prirodnih staništa, također industrijski otpad zagađuje vodu. Šumsko gospodarstvo je isto tako razvijeno, a zbog sječe tropskih stabala nestaju polako kišne šume.
- Živim u Indoneziji već četiri godine i radim na nekolicini neprofitnih projekata. Vidio sam prekrasnih stvari, ali i scena koje lome srce. Život blizu takve prirode dobro oslikava posljedice pohlepe i korupcije - , objasnio je Bart Retera, osivač zaklade APE.
Ako se ne sijeku stabla, onda se pale šume kako bi se napravilo više za plantaže i kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za palminim uljem. Retera je samo jedan od ljudi u nizu koji pokušava nešto učiniti za okoliš, a kroz zakladu educira i djecu kakve posljedice iza sebe mogu ostaviti plastika i industrija.
- Cilj nam je u idućih nekoliko godina pratiti, štititi i obnavljati stanište orangutana i nosatih majmuna. Educiramo stanovništvo i gradimo knjižnicu, a druge strane trošimo financijska sredstva na ‘čuvare džungle’ koji čuvaju od ilegalne sječe šuma te ilegalnog lova. Ideja bi bila i da oni prvi reagiraju ukoliko dođe do kakvih požara ili ako uoče neki medicinski problem - , poručio je Retera.
