I alge kremenjašice se uključuju u borbu protiv klimatskih promjena
Osim svoje već dokazane važnosti u rješavanju forenzičkih slučajeva, alge kremenjašice ljudima su važne i zbog svoje iznimne uloge u proizvodnji kisika na Zemlji.
A u kakve su se nove herojske aktivnosti ova sitna bića nedavno također uključila, doznajte u nastavku!
Alge kremenjašice (dijatomeje) jednostanični su organizmi koji žive u vodenim i vlažnim staništima. Stanice su im obavijene silicijevim dioksidom (kremenom), po čemu su veoma specifične, prepoznatljive i raznolike. Ove jedinstvene staklene kućice nazivaju se još i frustule.
Osim njihove važnosti u rješavanju forenzičkih slučajeva, alge kremenjašice bitne su i za planet Zemlju, unatoč tome što su nevidljive golim okom (veličine njihovih stanica kreću se od 5 do 200 mikrona).
Dijatomeje pripadaju skupini fotosintetskih organizama koje nazivamo fitoplanktonom, ili slikovito rečeno - nevidljivom šumom u oceanima. Zašto je tome tako govori podatak da su odgovorne za čak polovicu svjetske primarne proizvodnje! Vezivanjem ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere procesom fotosinteze i oslobađanjem kisika (O2), dijatomeje su glavni članovi biogeokemijskog ciklusa ugljika i regulatori koncentracije ugljikovog dioksida na Zemlji.
Ugljikov dioksid je prirodni staklenički plin čija koncentracija u atmosferi neprestano raste zbog izgaranja fosilnih goriva. Porast koncentracije CO2 narušava prirodnu dinamičku ravnotežu tog plina i tako pridonosi povišenju srednje godišnje temperature na Zemlji. Znanstvenici smatraju da bi porast temperature Zemlje za 2 stupnja Celzijusa u odnosu na sadašnji prosjek mogao izazvati mnoge vremenske neprilike poput poplava, suša, požara i oluja kojima već danas svjedočimo. Takve ekstremne vremenske pojave imaju negativan utjecaj na stanovništvo, gospodarstvo, zdravlje, ekonomiju...
Znanstvenici stoga odnedavno predlažu metodu kojom je moguće ublažiti utjecaj globalnih klimatskih promjena - obogaćivanjem morskih područja željezom. Mnogo morskih područja osiromašeno je željezom, što limitira rast i razvoj primarne proizvodnje. Smatra se da se fertilizacijom oceana željezom potiče rast fitoplanktona, a time i povećava učinkovitost vezivanja ugljikovog dioksida, što bi u konačnici moglo smanjiti njegovu koncentraciju u atmosferi.
Za takva geoinženjerska djelovanja znanstvenici moraju uzeti u obzir i neželjene pojave, kao što su razvoj toksičnih vrsta fitoplanktona ili scenarija u kojemu razgradnjom fitoplanktonske biomase nastupi hipoksija (područja ili uvjeti sa smanjenim sadržajem kisika) i anoksija (područja ili uvjeti bez kisika), što pak može rezultirati masivnim pomorom morskih organizama.
Zaključujemo da je zdravlje cijelog planeta povezano sa zdravljem morskog ekosustava, pri čemu jednu od glavnih uloga ima fitoplankton. Svatko može pridonijeti očuvanju morskog okoliša smanjenjem potrošnje energije, korištenjem alternativnih izvora energije te smanjenjem unosa zagađivala i plastike u kopnene i vodene ekosustave. Bitno je također zajedničkim radom osvijestiti i poticati ljude o važnosti očuvanja Zemlje, pogotovo zato što je to jedini dom koji imamo.
Za kraj, zanimljiva je činjenica da su za svaki vaš peti udisaj za vrijeme čitanja ovog članka zaslužne dijatomeje.
