Hrana će zbog klimatskih promjena godišnje poskupljivati oko 3.2%
Foto: Bob Nichols/Wikipedia
Sve više ljudi širom svijeta će se loše hraniti ili gladovati uslijed klimatske krize i toplotnih talasa, pokazuje istraživanje koje su sproveli njemački naučnici.
Analiza objavljena 21. marta 2024. pokazuje da bi globalno zagrijavanje moglo da dovede do povećanja inflacije cijena hrane za između 0,9 i 3,2 procentna godišnje do 2035. Globalno zagrijavanje će prouzrokovati i manji rast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 procentna), zbog čega će se još veći dio prihoda domaćinstava trošiti na hranu.
Istraživanje su sproveli njemački naučnici i naučnice Maksimilijan Koc, Friderike Kuik, Eliza Lis i Kristijan Nikel, a objavljeno je u naučnom listu Communications Earth and Environment, dio izdavačke grupe Nature.
Poskupljenja će se osetiti širom svijeta, u zemljama sa visokim i niskim prihodima, ali najviše na globalnom jugu, sažima zaključke portal The Conversation. Kao i inače, najpogođenija će biti Afrika. The Conversation podsjeća na to da Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) opisuje zapadnu Afriku kao „žarište“ klimatskih promjena, sa modelima koji predviđaju ekstremno povećanje temperatura i smanjene padavina.
Na prošlom COP-u 134 zemlje hranu uključile u planove klimatske akcije
The Conversation skreće pažnju i na to da se inflaciju koja potiče od klimatskih promjena direktno uzrokuju promjene godišnjih doba (odnosno režima temperatura i padavina) i pojava neuobičajenih štetočina i bolesti. Ovaj medij naglašava da će uslijed poskupljenja hrane sve više domaćinstava morati da gladuje ili štedi na hranljivim namirnicama, i to u okolnostima kada je neuhranjenost najveći razlog za bolesti imuniteta – što neuhranjene čini ranjivijima na bolesti, a čitave regione ranjivijim na epidemije.
Portal skreće pažnju i na to da su u svjetlu sličnih saznanja 134 zemlje na COP28 potpisale deklaraciju o uključivanju prehrambenih sistema u svoje planove klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u okolnostima klimatske krize.
Poljoprivreda ne raste koliko bi trebalo, a ako bude rasla potrošiće svu vodu
Kako smo ranije pisali, poljoprivreda i proizvodnja hrane širom svijeta će trpiti ozbiljne posljedice klimatske krize čak i ako svijet uspije da zadrži rast globalne temperature za 1.5°C u odnosu na predindustrijski nivo. Ovo je tokom na COP28 za Gardijan izjavio specijalni američki izaslanik za globalnu sigurnost hrane Cary Fowler.
Fowler je ukazao na to da se ne može računati na povećanja poljoprivredne produktivnosti na koja se računalo ranije. On je naveo da je poljoprivredna produktivnost bila u opadanju u nekim područjima Afrike, a globalno se povećavala za oko 1.14% godišnje, dok je trebalo da se poveća za oko 1.91% godišnje kako bi se zadovoljile svjetske potrebe za hranom do 2050.
Dodatni problem je u tome što poljoprivreda odgovara za potrošnju dvije trećine od ukupne potrošnje pijaće vode na svijetu. Kada bi se poljoprivredna proizvodnja do 2050. duplirala da bi tako zadovoljila rastuće potrebe stanovništva (i aktuelnih režima prodaje hrane, u okviru kojih se veliki udio hrane baca), efekat bi bio porazan po snabdevanje stanovništva vodom.
