Hrana će se proizvoditi i na krovovima!
Ako projekat Centra za životnu sredinu zaživi, već sljedeće godine bismo mogli da na pojedinim krovovima zgrada i zelenim površinama ugledamo prve gradske javne povrtnjake.
Mirjana Despot
Projekat "Gradske javne površine u funkciji proizvodnje hrane" trebalo bi da bude započet u martu uz finansijsku podršku Fondacije "Hajnrih Bel". Krajnji cilj je, kako je Pressu rekao Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu, da do kraja godine, zajedno sa građanima koji su zainteresovani za ovaj projekat, dobiju od gradskih vlasti potrebne dozvole i saglasnosti, da bi u 2017. godini mogli početi s uzgajanjem voća i povrća.
Sudeći po projektu dio tih bašta mogao bi biti smješten i na pojedinim zgradama po ugledu na zelene krovove koji su sve popularniji u svijetu.
- Vjerujemo da bi ovakva aktivnost trebalo da dobije podršku gradskih vlasti, imajući u vidu da je, nažalost, svakim danom sve veći broj građana koji imaju poteškoće da podmire sve životne troškove. Ovakve bašte bi tim građanima pomogle da umanje troškove za hranu, a da nivo kvaliteta hrane zadrže ili povećaju. Ako bi ovakva praksa zaživjela, mogle bi biti proizvedene velike količine povrća - kaže Dakić i napominje da je pravljenje gradskih bašta trend u mnogim urbanim sredinama.
Prva bašta u Boriku
Udruženje "Prostor" aktivno realizuje projekat bašte na krovu u Kordunaškoj 22, gdje se nalazi istoimeni art-klub.
- Plan nam je da napravimo baštu sa uglavnom jestivim biljem, da to bude lijep kutak za stanare, koji bi mogli tu da uzgajaju i hranu za svoje potrebe. Ova zgrada je stabilna i projekat ne bi bilo teško realizovati. U saradnji sa nekim ljudima koji su već u inostranstvu radili na sličnim projektima, vjerujemo da ćemo baštu napraviti do avgusta. Svaka pomoć je, naravno, dobrodošla - kaže Ena Mitrovski iz "Prostora".
Cilj je da bude napravljen i prostor za održavanje "Krov festa", gdje bi bile organizovane razne eko-radionice, ali i okupljanja aktivista i umjetnika art-kluba.
Zasad još nisu odabrane javne površine ili zgrade, ali najvjerovatnije je da će se lokacije tražiti na ivicama urbane zone. Sve će zavisiti od pogodnosti terena, te interesovanja građana koji žive u blizini te površine, kao i od podrške gradskih vlasti. Što se tiče zelenih krovova, posebnih bašta, mini-parkova i zasada na ravnim krovovima zgrada, Dakić smatra da je nešto takvo i te kako ostvarivo i u Banjaluci.
- Postoje različiti modeli bašta na krovovima, a odgovarajući model zavisi od hidroizolacije krova, te statike same zgrade. Za svaki krov se može naći odgovarajuće rješenje. Bašte na krovovima bi mogle da umanje ljetne vrućine u gradu, što je sve veći problem Banjaluke ljeti. Pokušaćemo da napravimo evidenciju o broju i površini krovova zgrada na kojima bi se mogla uzgajati hrana. Riječ je o hektarima površina koje su uglavnom zapuštene - kaže Dakić.
Promocijom ovih projekata vidjeće se i imaju li zajednice etažnih vlasnika takvo jedinstvo da same pokrenu baštu na krovu svoje zgrade. Iako treba uzeti mnoge segmente u obzir, gotovo sve zgrade sa ravnim krovovima pogodne su za proizvodnju hrane. Treba, ipak, voditi računa da li u blizini postoji jak izvor zagađenja vazduha ili zračenje koje može uticati na kvalitet hrane.
- Vjerujemo da se može naći rješenje za sve eventualne prepreke - zaključuje Miodrag Dakić.
