Građanski bunt – jedina prava zaštita rijeka u BiH

 Foto: CZZS

Zahvaljući istrajnosti građana, aktivista i ljubitelja prirode, Bosna i Hercegovina je u proteklih nekoliko godina uspjela sačuvati dio svog najvećeg bogatstva – rijeke na kojima su pojedinci vidjeli priliku za lično bogaćenje, ne mareći za posljedice po životnu sredinu.

Bunt građana koji se nisu ustezali ni od radikalnih mjera, blokada puteva, zaustavljanja građevinskih mašina, pokazao je, smatraju aktivisti, da se u ovoj zemlji mnoge stvari mogu promijeniti onda kada građani postanu svjesni sopstvene snage.

Plod građanskog otpora izraženog pokretanjem peticije i više protestnih skupova je i poništena građevinska dozvola za mini hidrolektranu „Zlate“ na rijeci Doljanki kod Jablanice, u vlasništvu poznatog košarkaša Mirze Teletovića i njegovog oca Šabana.

Prethodno je odlukom kantonalnog suda poništena okolišna dozvola za ovu izgrađenu centralu. U obrazloženju je navedeno da je za izgradnju bilo neophodno imati saglasnost mještana iskazanu putem zbora građana, što ovdje nije bio slučaj.

Aktivisti su nakon ovakve odluke suda proglasili pobjedu.

“Čestitamo hrabrim aktivistima na upornoj borbi. Pravda je spora, ali dostižna”, poručili su aktivisti na Facebook stranici „Pusti me da tečem“.

Međutim, bojazan da bitka za Doljanku nije završena još uvijek postoji, jer i nakon poništenja dozvola Teletovićeva elektrana još uvijek radi. Da je izgradnja fizički spriječena na samom startu, danas taj problem ne bi postojao, smatraju aktivisti.

Ipak, slučaj Doljanke poslužio je kao primjer građanima obližnjih mjesta čiji su se vodotokovi takođe našli pred kandžama hidroenergetskog lobija.

Borba za Doljanku, kažu, bila je opomena aktivistima, koji uspješno sprečavaju svaki početak radova na rijeci Neretvici, gdje je planirano čak petnaest malih hidroelektrana. Iz borbe za Neretvicu izrastao je jedan od najjačaih i najorganizovanijih građanskih pokreta u BiH.

Sve što je do sada urađeno na zaštiti rijeka, kako kaže aktivista Robert Oroz, urađeno je pod pritiskom javnosti i zahvaljujući buntu građana.

Oroz je predsjednik udruženja „Gotuša“ iz Fojnice i jedan od najprepoznatljivijih eko-aktivista u Bosni i Hercegovini.

Robert Oroz, foto: Impuls

Počelo je 2009. u Fojnici, pa 2012. u Kruščici, zatim na Neretvici...

„Na ta tri mjesta došlo je do velikog bunta, upravo zato što smo mi imali priliku da vidimo ranije kako mHE utiču na naše rijeke, dakle, nije nam niko mogao doći i reći da su to neke male vodenice koje ne štete ništa okolišu, koje se uklapaju u okolinu, kako nema nikakve štete, jer smo već imali priliku to vidjeti na izgrađenim objektima u Fojnici i na Biloj kod Travnika“, ističe Oroz.

Građani se, kaže, ne mogu u potpunosti osloniti na institucije, zbog čega je fizički otpor postao jedini način zaštite prirodnih resursa.

„Kod gotovo svih ovih projekata karakteristično je da su uočene brojne nepravilnosti, nezakonitosti, zbog čega je većinu tih odluka sud donio u našu korist. Međutim, problem je sačuvati rijeke, dok sud ne kaže svoje“.

Investitor planiranih elektrana na Neretvici je „Elektroprivreda“ BiH, koju je Udruženje građana „Pusti me da tečem“ tužilo, osporavajući legalnost građevinskih dozvola.

Interesantno je da je tender za nabavku opreme za ove elektrane dobila kompanija „Bičakčić“ d. o. o. čiji je vlasnik Edhem Bičakčić, bivši premijer Federacije BiH i bivši član Nadzornog odbora „Elektroprivrede“ BiH.

U međuvremenu je i opština Konjic poništila građevinske dozvole za dvije male hidroelektrane na Neretvici, koje su trebale biti sagrađene u prvoj fazi realizacije ovog projekta. Utvrđeno je da su građevinske dozvole izdate bez prethodno pribavljenih energetskih saglasnosti, a što im je po zakonu moralo prethoditi.

Ovakva odluka opštine Konjic bez sumnje je rezultat oštrog i masovnog otpora građana, koji sada optimistično vjeruju da su na korak do konačne pobjede.

I napori građana Jajca, da spriječe izgradnju mini hidroelektrana na Plivi i Vrbasu, urodili su plodom, kada je krajem oktobra prošle godine općinsko vijeće usvojilo deklaraciju „Općina bez brana“.

Odlukom lokalne vlasti, kojoj je nakon brojnih aktivnosti građana okupljenih oko civilnog sektora ispostavljeno i preko šest hiljada potpisa, zabranjena je izgradnja mHE na području ove opštine.

Inicijativu „Općina bez brana“, pokrenula je Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, koju je u junu 2016. godine osnovalo više organizacija civilnog društva i pojedinaca, ljubitelja prirode. Iz ove incijative proistekla je istomena deklaracija koju je do sada potpisalo više opština i gradova u Bosni i Hercegovini.

Ono što je pravi rezultat ove inicijative je buđenje svijesti stanovništva o potrebi zaštite riječnih tokova pred naletom investitora zainteresovanih za gradnju mini hidroelektrana.

Da je građanski aktivizam najbolji način da se zaštiti životna sredina, u ovom slučaju riječni tokovi, pokazale su još prije tri godine aktivistkinje u naselju Kruščica kod Viteza koje su spriječile izgradnju dvije mini hidroelektrane u tom mjestu.

Njihova borba trajala je više od 500 dana, putem blokade puteva, mostova, zaustavljanja mašina.

Nisu se povukle ni pod prijetnjama i policijskom silom zbog čega su nakon izvojevane pobjede hrabre žene Kruščice postale svojvrsnim simbolom borbe protiv nezajažljivog hidroenergetskog lobija. Za istrajnost u odbrani prirode dodijeljena im je nagrada njemačke fondacije „EuroNatur“.

Zahvaljući aktivistima spriječena je i zaustavljena i namjera investitora za izgradnju mini hidroelektrana na svojevrsnom prirodnom fenomenu Bunskih kanala kod Mostara.

Rezultat ovakve borbe građana za prirodu mogao bi biti krunisan i najavljenim izmjenama i dopunama zakona o električnoj energiji u FBiH koje, između ostalog, predviđaju zabranu izdavanja energetskih dozvola za nove male hidroelektrane.

S druge strane, ovakvo zakonsko rješenje u Republici Srpskoj još nije ni na pomolu.

U međuvremenu, najavljuje se gradnja mini hidroelektrane na rijeci Janj kod Šipova. Izgradnjom ove mini hidroelektrane bila bi ugrožena jedna od najljepših prirodnih ljepota u ovoj zemlji – Janjske otoke.

Investitori, naravno, za to ne mare, a svakako ni vlasti koje su im omogućile uništavanje životne sredine. Mještanima Šipova i lokalnim aktivistima kao primjer zbog čega ne bi smjeli dozvoliti još jedan zločin nad prirodom može poslužiti i već sagrađena mini hidroelektrana na rijeci Plivi.

Autor: Impuls

"Projekat 'Informisanje bh. društva o problemima i borbi za zaštitu životne sredine kroz zakonske regulative i primjere građanskog samoorganizovanja' dio je šireg projekta 'Misli o prirodi!' koji provodi Centar za promociju civilnog društva, uz finansijsku podršku Švedske".