Globalno zagrijavanje bi moglo premašiti dogovorenu granicu u roku od jedne decenije
"Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne, voljeli mi to ili ne", smatra Pete Smith, naučnik sa sveučilišta u Aberdeenu.
Planeta Zemlja mogla bi prijeći dogovorenu gornju granicu rasta temperature u roku od jedne decenije, uzrokujući ubrzani gubitak ledenjaka, manju dostupnost vode, pogoršanje konflikata oko teritorija, te rast siromaštva, objavili su naučnici, javlja Hina.
Prošlog decembra 195 nacija dogovorilo se na samitu o klimi u Parizu kako će rast svjetske temperature održati "znatno ispod" 2 stepena Celzijusa, a cilj je bio oko 1,5 stepena.
No planeta je već na dvije trećine puta do tog nižeg i sigurnijeg cilja, te bi ga mogla prijeći u roku od jedne decenije, smatra Richard Betts, vođa istraživanja o uticajima klime u britanskom Met Office Hadley centru.
Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se izbjegla ta granica, te će vjerojatno biti potrebno ukloniti zagađenje stakleničkim plinovima iz atmosfere kako bi se planeta stabilizirala, zaključili su naučnici tokom konferencije na sveučilištu u Oxfordu o postizanju cilja od 1,5 stepena Celzijusa.
To bi se moglo postići sadnjom šuma ili "spremanjem" emisija iz elektrana pod zemlju. Države bi se mogle okrenuti i tehnikama "geoinženjeringa", poput blokiranja dijela sunčeve svjetlosti koja dolazi na planetu.
"Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne, voljeli mi to ili ne", smatra Pete Smith, naučnik sa sveučilišta u Aberdeenu.
No veliku ulogu bi mogle odigrati i druge promjene, poput smanjenja bacanja hrane i uvođenja održivijih prehrana, s manje govedine i više povrća, smatra Smith.
"Potrebno je puno promjena ponašanja, ne samo od vlada, nego i od nas samih", dodao je Smith.
Naučnici smatraju kako će biti teško odgovoriti na posljedice klimatskih promjena zbog toga što ne znamo i ne možemo predvidjeti kad će se one pojaviti i koliko će biti ozbiljne.
"Moramo se pripremiti na suočavanje s iznenađenjem", smatra Jim Hall, predsjednik Instituta za promjene u okolišu na sveučilištu u Oxfordu.
Virginie Le Masson, istražiteljica rizika s londonskog Instituta prekomorskog razvoja rekla je kako su klimatske promjene još jedan faktor, uz rasprostranjene problema poput lošeg vladanja i društvene nejednakosti, koje stvaraju pritisak na ljude.
Nadolazeće pritiske biće teško reducirati, smatraju naučnici. Primjer je borba za teritoriju koja će biti sve jača u nadolazećim godinama zbog uzgoja hrane, zaštite bioraznolikosti i ugljika u šumama. Trenutno smo na putu prema zagrijavanju od 2,7 stepeni Celzijusa.
