EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike
“Naše mjere smanjit će upotrebu plastike, upotrebu mikroplastike i smanjiti ambalažu”, istaknuo je komesar EU-a za životnu sredinu Karemenu Vella.
Evropska komisija usvojila je početkom godine prvu strategiju za plastiku. Strategija je dio postupka prelaska Evropske unije na potpuno iskorištavanje otpada. Cilj dokumenta Evropske komisije je promijeniti način dizajna proizvoda, proizvodnju, upotrebu i recikliranje u Evropskoj uniji. I dok evropske institucije kreću u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike, Bosna i Hercegovina se još bori s tradicionalnim odvozom otpada.
Strategijom se poziva na pametnu i održivu industriju plastike, koja će u proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom upotrebom i reciklažom i dovesti do ekonomskog rasta i novih radnih mjesta, te zaštite okoliša. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.
“Ali za stvarne promjene potrebno je udruženo djelovanje svih uključenih. Zato predstavljamo strategiju za plastiku, kako bismo promijenili način na koji dizajniramo, proizvodimo i recikliramo plastiku. To je dobro za naš okoliš i za našu privredu”, poručio je potpredsjednik EK-a Frans Timmermans.
Novom strategijom EU-a za plastiku potiče se kružni poslovni model, s ciljem ulaganja u inovativne tehnologije, kojima se štite građani i okoliš, a istovremeno se zadržava konkurentnost industrije. Uz strategiju za plastiku Komisija je donijela i okvir za praćenje napretka na nivou EU-a.
“Naš je cilj da potrošačima omogućimo donošenje svjesnih odluka za koje sam uvjeren da će biti povoljne za okoliš. Također želimo olakšati sakupljanje i recikliranje. Insvesticijski plan za Evropu pomoći će nam u finansiranju novih rješenja, kako bismo ove ideje proveli u djelo”, kazao je potpredsjednik EK-a Jyrki Katainen.
“Naše mjere smanjit će upotrebu plastike, upotrebu mikroplastike i smanjiti ambalažu”, istaknuo je komesar EU-a za životnu sredinu Karemenu Vella.
U Evropi svake godine nastane 25 miliona tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30% prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85% otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. Među ovim brojkama je i BiH, koja je daleko od depozitnog sistema prikupljanja plastike. Samo trećina stanovništva je pokrivena tradicionalnim odvozom otpada.
“Da imamo depozitni sistem, problema s platičnim bocama ne bismo imali. To je nešto što pravi ogromnu šteteu okolišu i čije će posljedice jako dugo trajati. Plastična boca, npr., da je bila u vrijeme građenja Begove džamije i da je ih neko bacao, one bi i danas postojale”, kaže Anes Podić, koordinator Udruženja Eko akcija.
Ekološki aktivisti tvrde da nije do svijesti građana već do nebrige države u oblasti zaštite okoliša, ali i utjecaja različitih lobija. Najbolji primjer je primjena mjere o obaveznoj naplati plastičnih vrećica. Umjesto da se broj plastičnih vrećica smanji, sada ih imamo više u prodaji, piše federalna.ba
