Džinovski puževi spas za Veliki koralni greben?
Rijetki džinovski puž koji se hrani morskim zvijezdama, mogao bi da bude iskorišten za spas Velikog koralnog grebena, zbog čega je pokrenut projekat zu uzgoj hiljada primjeraka te vrste, naveli su australijski zvaničnici.
Predatorske bodljikave morske zvijezde koje se hrane koralima se pojavljuju prirodno, ali im je broj značajno porastao zbog zagađenja na grebenu koji se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine.
Da su one imale ogroman uticaj pokazal je velika studija zdravlja 2.300 kilometara dugačkog grebena iz 2012. u kojoj se navodi da se površina pod koralima prepolovila u prethodnih 27 godina, pri čemu je 42 odsto štete je pripisano morskim zvijezdama.
Međutim, jedno istraživanje Australijskog instituta za morske nauke (AIMS) je pokazalo da morske zvijezde izbjegavaju područja na kojima boravi pacifički morski puž, poznat i kao džinovski triton.
Ti puževi mogu da narastu i do pola metra i imaju razvijeno čulo mirisa, i plijen mogu loviti samo na osnovu tog čula. Ipak, zbog ljuštura su dovedeni gotovo do istrebljenja.
Istraživanje je pokazalo da posebno vole da jedu bodljikave morske zvijezde, iako pojedu samo nekoliko svake nedjelje.
To je navelo australiijsku vladu da objavi finansiranje projekta uzgajanja tih puževa.
"Mogućnosti koje projekat uzgajanja tritona nudi su uzbudljive. Ako uspije, istraživanje će omogučiti naučnicima da izbliza vide uticaj džinovskih tritona na ponašanje bodljikavih morskih zvijezda i isprobaju njihov potencijal kao oruđa kontrole i smanjenja štete nanijete koralima zbog najezde", rekao je savezni poslanik Voren Enč.
Džinovski tritoni su već položili brojna jaja ali su toliko rijetki da se o njihovom životnom ciklusu ne zna gotovo ništa.
AIMS-u je bilo potrebno dvije godine da prikupi osam puževa.
"Zaista ne znamo ništa o njima, šta jedu, da li su aktivni danju ili noću, i ovo je prvi stvarni pokušaj uzgajanja", rekla je Čeri Moti, morski ekolog i rukovodilac projekta.
Projekat će biti fokusiran na pomaganje larvama da prežive i odrastu i tako pruže podatke o svojoj biologiji, s krajnjim ciljem da budu iskorišćeni protiv bodljikavih morskih zvijezda u vrijeme njihovog razmnožavanja.
"Najbolji ishod bi bio da dobijemo prirodnog predatora koji će umjesto nas raditi posao", rekla je Moti.
Do sada su u borbi protiv morskih zvijezda korišćene skupe hemikalije, ali one nanose štetu i drugim morskim organizmima.
U aprilu je jedno istraživanje pokazalo da obićno sirće ubija morske zvijezde, ali bi ronioci morali da ga ubrizgaju svakoj pojedinačnoj zvijezdi što bi bio nemoguć zadatak budući da ih, prema procjenama, na Velikom koralnom grebenu ima oko 10 miliona.
Veliki koralni greben, najveća živa struktura na Zemlji, već drugu godinu se suočava i sa izbjeljivanjem korala usled klimatskih promjena i povećanja temperature mora.
(FOSmedia)
