Drvo preživjelo ledeno doba, a sada mu prijeti velika opasnost
Cederberg planine na Zapadnom rtu Južnoafričke Republike dobile su ime po rijetkoj vrsta drveta na planetu. Widdringtonia wallichii koji se ne može vidjeti na drugim dijelovima planete.
Autohtona vrsta nastala prije 225 miliona godina preživjela je ledeno doba. Danas se suočava s velikom opasnošću i njena budućnost je pod znakom pitanja.
Posljednjih 17 godina o sudbini cedra brine se Rika du Plessis. Tokom historije čovječanstva česte sječe su ugrožavale opstanak cedra, a danas se suočava s drugačijim problemom.
"Klimatske promjene na Zemlji povećale su prosječne temperature i smanjile količinu padavina. Nedostatak kiše dovode do isušivanja zemljišta, a to je jedan od razloga što mlada stabla cedra ne mogu se razvijati. Globalno zagrijavanje pogoduje razornim požarima, a kada vatra jednom dotakne stablo, drvo umire", kaže Du Plessis iz vladine organizacije za očuvanje prirode CapeNature.
Aktivistica za zaštitu živog svijeta kaže da je ovaj dio Afrike nekada bio prekriven cedrom, a danas se drvo može vidjeti samo u visokim planinskim predjelima. Rijetko raste među stijenama zbog nedostatka vode. Procjenjuje se da u divljini ima oko 13.500 autohtonih stabljika.
Sadnja drveća
S namjerom da spasi vrstu od izumiranja, organizacija CapeNature razvila je skicu sadnje drveća. Riječ je o delikatnom procesu koji počinje skupljanjem sjemena. Sjeme se koristi za razmnožavanje u rasadnicima, a potom se male stabljike sade na stjenovitim površinama gdje počinju život.
"Nekada se moramo popeti visoko na planinu. Nema cesta pa sve što nam je potrebno za sadnju stabala nosimo sa sobom. U pojedinim slučajevima nosimo vodu kako bismo uspješno zasadili sadnice. Posao je težak, ali imam posvećen tim", kaže Du Plessis.
Lično je sudjelovala u sadnji više od 13.000 stabljika. Prihvaćanje je sadnica jako neizvjestan proces. Glodavci vole izdanke stabla, a najveća je prijetnja vatra. Samo 10 posto sadnica preživi u divljini pa Du Plessis gradi plantaže kako bi povećala šanse cedra da opstane, piše CNN.
Kap po kap
Stabljike se sade u "vodenim kutijama", plastičnim posudama koje skupljaju kišnicu i pomoću pamučne niti spuštaju vodu do korijena po sustavu kap po kap.
"Kutije osiguravaju vodu biljki tokom cijele godine i postotak preživljavanja stabljika koje se sada na ovaj način je blizu 100 posto", objašnjava Du Plessis. Jedinke mogu živjeti 1000 godina, što je nevjerovatno. Zato je Du Plessis posvetila život cedru.
"Vjerujem da uloženi napor donosi rezultat i prave razliku u odnosu na prošlo stanje. Čak je i najmanji pomak važan", navodi Du Plessis.
