Deset članica za nuklearnu energiju u taksonomiji EU-a
Ministri nadležni za energetiku 10 država članica Evropske unije saglasni su da je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske nezavisnosti.
Ministri nadležni za energetiku 10 država članica Evropske unije saglasni su da je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske nezavisnosti.
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske je saopćilo da su ministri nadležni za energetiku iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Finske, Francuske, Mađarske, Poljske, Rumunije, Slovačke i Slovenije pozivali Evropsku komisiju da proširi svoje djelovanje i kao jedan od sljedećih koraka ažurira Ogledni nuklearni program (PINC), u skladu s Članom 40. Ugovora o Euratomu, koji daje pregled ciljeva i ulaganja potrebnih tokom cijelog životnog ciklusa nuklearnih elektrana.
Nuklearna energija ima ključnu ulogu
Ministri su saglasni sa stavom 20 sindikata koji predstavljaju belgijske, bugarske, češke, finske, francuske, mađarske, litvanske, rumunske, slovačke i slovenske energetske djelatnike, koji smatraju kako je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske nezavisnosti.
Ruska vojna agresija na Ukrajinu dovela je do preispitivanja energetske stabilnosti u Evropi, stoga EU jača ambicije u borbi protiv klimatskih promjena radi postizanja strateške i energetske autonomije, prenosi Hina.
Zbog nezakonitog djelovanja Rusije, građani i industrija EU-a već osjećaju posljedice visokih i nestabilnih cijena energije
Ako EU želi zadržati smjer dekarbonizacije i istovremeno garantirati sigurnost opskrbe, potrebna je promjena stava prema nuklearnoj energiji, ističe se u saopćenju.
Potrebna je velika količina električne energije s niskim udjelom ugljika i vodika s niskim udjelom ugljika kako bi se zadovoljile energetske potrebe industrije i društva te ostvario EU cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Nuklearna energija, kao niskougljični izvor energije, može imati ključnu ulogu u energetskom miksu bez značajnog pribjegavanja uvoznoj energiji te je dokazano da bi dostizanje ciljeva klimatske neutralnosti i sigurnosti opskrbe zahtijevalo ulaganje od 500 milijardi eura u nova postrojenja za nuklearnu energiju do 2050. godine.
Proizvodnja dekarboniziranog vodika
Kako bi se odgovorilo na taj izazov, nuklearna energija mora biti uključena u Evropski zeleni plan i plan REPowerEU, gdje je navedeno da, zajedno s obnovljivim izvorima energije, nuklearna energija ima potencijal postati okosnica evropskog energetskog sistema bez emisija ugljika.
Evropi je potrebna realna strategija za proizvodnju vodika i ne bi se trebala u velikoj mjeri oslanjati na uvoz, stoga Evropa mora povećati kapacitete za proizvodnju dekarboniziranog vodika i uspostaviti odgovarajući okvir za proizvodnju vodika korištenjem nuklearne energije.
Prvi korak predstavljaju i tehnički kriteriji definirani dopunskim delegiranim aktom o taksonomiji.
Izvor: Agencije
