Da li će Arktik uskoro ostati bez leda?
Kada se led na okeanu topi, okean gubi svoju reflektivnu površinu i tamna voda absorbuje više toplote.
“Arktik je dio Zemlje gdje smo vidjeli najdramatičnije promjene posljednjih nekoliko dekada. Najupečatljivija slika svega toga je smanjenje leda na Arktičkom moru”, izjavila je Kristina Pistone iz National Aeronautics and Space Administration’s Ames Research Center. Ona je podvukla da topljenje leda na Arktiku nije samo simptom globalnog zatopljavanja, već i veoma važan doprinosilac globalnom zatopljavanju zbog tzv. Albedo efekta.
Albedo (lat. bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Potpuno bijelo tijelo odrazilo bi svu svjetlost i imalo albedo jednak jedan, a apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa i imalo bi albedo jednak nuli.
Ledene plohe na vodi su veoma bijele i reflektuju mnogo sunčeve svjetlosti nazad u svemir. S druge strane, okeani su veoma tamnih površina i zato absorbuju mnogo toplote od Sunčevih zraka.
Tako da kada se neka ledena površina na Arktiku istopi, voda iz okeana ispod nje apsorbuje više sunčeve energije i zagrijava se. A to dovodi da se još više leda topi. Začarani krug!
Od 1979 godine više od milion i po kvadratnih kilometara leda na Arktiku je nestalo, što je površina veća od dvije površine Teksasa.
Pistone smatra da bi ovo sve moglo dovesti do nepostojanja leda u ljetnjim mjesecima na Arktiku već za dvije decenije. To bi bilo više nego tragično za lokalne eko sisteme, ubrzalo bi globalno zatopljavanje i promijenilo vrijeme širom svijeta.
