Crno more s crnim prugama
Još jedan mrtvi dupin nasukao se na obale Crnoga mora. Bio je to povod ekolozima koji se bave zaštitom ekosustava Crnog mora za novo dramatično upozorenje o njegovom lošem stanju.
Još jedan mrtvi dupin nasukao se na obale Crnoga mora. Bio je to povod ekolozima koji se bave zaštitom ekosustava Crnog mora za novo dramatično upozorenje o njegovom lošem stanju. More je, izgleda, u toliko lošem stanju da turisti na nekim mjestima (južno od Kitena) plivaju kroz ljudski izmet. No, ekolozi upozoravaju da je ono što se golim okom vidi tek vrh sante leda.
Šest zemalja ima izlaz na obale Crnog mora: Turska, Gruzija, Rusija, Ukrajina, Rumunjska i Bugarska. Promjene primjećuju i ribari. Jedan ukrajinski kazao je za Smithsonian Magazine (prenosi Sofia Globe) kako je more do prije deset godina “bilo krcato ribom, zvijerima i pticama, a danas samo smeće, ulje i govna”. Prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu Dunava (ICPDR) “Crno more opterećeno je prekomjernom količinom nutrijenata i opasnih tvari koje obalne zemlje ispuštaju u njega ali i tvarima koje u njega ulaze rijekama. Od velikih rijeka, osim Dunava, tu se ulijevaju još Dnjestar i Dnjepar. ICPDR objašnjava kako su problemi počeli još u 60-ima, u vrijeme aktivne industrije. Problem su i mikrobiološka zagađenja radi nedovoljnog filtriranja kanalizacijskih, otpadnih, voda. Ovo pak, smatraju aktivisti “Scene Crnog mora” predstavlja rizik za zdravlje ljudi.
Zabrinuta je i Europska agencija za okoliš (EEA) koja upozorava na to da je zagađenje djelomično i posljedica divlje gradnje na obali, pretjeranog brodskog prometa i izlovljavanja, te da se more radi toga nalazi pod strožim nadzorom. Najozbiljniji problemi su poput eutrofikacije ili starenja vodenih ekosustava. Radi se o procesu koji u prirodi traje tisućama godina dok se pod utjecajem čovjeka skraćuje na svega nekoliko godina (zbog prevelike količine nutrijenata u vodama, npr. umjetnih gnojiva (dušik, fosfor), koji ubrzavaju proizvodnju organskih tvari fotosintezom). Tada dolazi do pretjeranog cvjetanja algi, smanjenja kisika te u konačnici pomora životinjskih vrsta, dok se boja vode promijeni u tamnozelenu i smeđu. Prema nekim procjenama obalne zemlje s izlazom na Crno more odgovorne su za otprilike 70 posto zagađenja dok preostalih 30 posto dolazi rijekama, npr Dunavom. Bugarska koristi dunavske vode za hlađenje dvaju nuklearnih reaktora te mali dio radijacije dolazi do mora na taj način, a primjerice eksplozija u Černobilu prije 31 godinu, učinila je sličnu štetu – ali odjednom, piše Sofia Globe.
Aktivisti postavljaju pitanje zašto turisti, s obzirom na stanje ovog mora i dalje dolaze ovdje ljetovati? Odmah i odgovaraju: nisu upućeni, ne znaju za stanje mora. Barem Bugarska i Rumunjska trebale bi poštovati EU ekološke kriterije, no nemajmo iluzija, dokle god turizmu obalnih zemalja Crno more predstavlja zlatnu koku, uvijek će postojati i načini da se zaobiđu ekološka pravila. A da su i ta pravila stroža ili da su za njihova kršenja veći penali, možda bi i more bilo čišće pa se pred turistima ne bi moralo skrivati istinu.
