ChatGPT predstavlja opasnost po životnu sredinu
Foto: "Vještačka inteligencija šteti životnoj sredini"; Ilustracija je generisana na platformi OpenArt
Naučnici upozoravaju da je veliki utrošak energije i vode cijena koju plaćamo u aktuelnoj trci za izgradnju programa napredne vještačke inteligencije.
Napajanje centara za skladištenje podataka (data center) iziskuje ogroman utrošak energije, zbog čega samo ovi centri proizvode skoro 1% emisija gasova staklene bašte povezanih sa energijom, ističe Međunarodna agencija za energetiku, piše portal Tortoise.
Velike tehnološke kompanije poput Microsoft-a, Google-a i Amazon-a značajno doprinose ovom problemu, a pretpostavlja se da će njihov negativan uticaj na životnu sredinu rasti što se više budu upuštale u izgradnju sopstvenih modela napredne vještačke inteligencije.
Uzmimo za primer ChatGPT 4, program za onlajn ćaskanje sa vještačkom inteligencijom koji je razvila kompanija OpenAI. Model GPT 3 je prema studiji iz 2021. godine koristio 1.287 gigavat sati električne energije i proizveo količinu ugljenika ekvivalentnu emisijama koje 110 američkih automobila proizvede za godinu dana. Opravdano je pretpostaviti da GPT 4, kao najnoviji i napredniji model, troši još više energije i ostavlja još veći karbonski otisak.
Naučnici takođe procjenjuju da je samo za obuku modela koji se nalazi u osnovi ChatGPT-a potrošeno oko 700.000 litara vode.
Kako bude raslo interesovanje za razvoj vještačke inteligencije, tako će i potražnja za energijom i vodom doživljavati eksponencijalni rast. Budući da je računarska snaga koja se koristi za obuku AI modela rapidno rasla u protekloj deceniji, dešava se da procesorske jedinice ne mogu držati korak sa ovim razvojem u pogledu energetske efikasnosti.
Da li je razvoj vještačke inteligencije nespojiv sa energetskom efikasnošću i održivošću?
Prema portalu Tortoise, napredna vještačka inteligencija bi mogla pružiti mnogo toga u borbi protiv klimatskih promjena, naročito u oblasti optimizacije transporta i energetskih sistema, kao i u oblasti daljih naučnih istraživanja. Pored toga, postoji mogućnost da se višak toplote koji nastaje usljed obrade vještačke inteligencije na kraju iskoristi za grijanje domova ili uzgoj povrća.
Takođe, činjenica da je razvoj i upotreba programa vještačke inteligencije energetski intenzivan, ne povlači nužno i opasnost od intenzivne karbonske emisije.
Međutim, u realnosti većina centara za skladištenje podataka ne koristi obnovljive izvore energije. Čak 60 posto svih američkih ,,data‘‘ centara skoncentrisano je na teritoriji savezne države Severna Viržiniija gdje ugalj i dalje predstavlja primaran izvor električne energije.
Osim toga, sve je više naznaka da će se u bliskoj budućnosti ljudi takmičiti sa mašinama za pristup pijaćoj vodi. To je trenutno slučaj u gradu Čendler u saveznoj državi Arizona, gdje je objava Microsoft-a da planira hlađenje centra za skladištenje podataka upotrebom 12 miliona galona vode dnevno, dočekana uz veliko negodovanje lokalnog stanovništva. Na sličan način u gradu Dals u Oregonu, čak četvrtina ukupne vode koju koristi grad odlazi na hlađenje ,,data‘‘ centara kompanije Google.
S obzirom na to koliko je energije i vode potrebno za napajanje i hlađenje centara za skladištenje podataka, predlaže se da ovi centri budu premješteni na mjesta gdje je klima hladnija, a energija ,,čistija‘‘, ili da se barem pojedine aktivnosti stopiraju tokom ljetnjih mjeseci kada je mašine najteže ohladiti.
I Google i Microsoft planiraju ugradnju vještačke inteligencije u svoje pretraživače, međutim, ni jedna ni druga kompanija nisu precizirale kakvom će se vrstom energije koristiti kako bi ostvarile taj cilj. Iako su obje kompanije dale obećanje da će do 2030. godine dekarbonizovati ključni dio svog poslovanja, očigledno je da je u ovom trenutku briga o štetnom uticaju razvoja vještačke inteligencije na životnu sredinu stavljena u drugi plan.
Izvor: Mašina
