Brojke gubitaka svjetskog šumskog pokrova zastrašuju
Osim samih požara kao očiglednog uzroka, deforestacija je vezana za sječu šuma radi dobivanja poljoprivrednih zemljišta i za rudarsku djelatnost.
Gubitak šumskog pokrova na svijetu je iznosio rekordnih 29,7 milijuna hektara prošle godine, a to bi bilo jednako površini Novog Zelanda, navodi Global Forest Watch (GFW) i izdaje upozorenje da je to 51 posto više gubitka nego godine koja je prethodila (2015.)
Takav radikalni skok u brojkama za samo godinu dana uzrokovan je brojnim požarima koji su prethodne 2016. harali svijetom. Oni nedavni požari koji su pogodili Portugal i Kaliforniju u 2017. će vrlo vjerojatno donijeti neki novi rekord, upozoravaju stručnjaci.
Rast šumskih požara u godinama 2015. i 2016. djelomično se objašnjava učincima El Nina (cikličke prirodne pojave koja je povezana s promjenama klime u tropima) koji je u tom razdoblju bio drugi najjači otkako je praćen i koji je na kraju stvorio suhe uvjete u tropima.
Prema GFW-u, ustanovi za nadzor šumskih požara koja djeluje u partnerstvu s Institutom za svjetske resurse (World Resources Institute, WRI), klimatske promjene uvećavaju ne samo intenzitet, nego i troškove šumskih požara. Indonezija, Brazil i Portugal su pretrpjeli velike gubitke šumskog pokrova zbog požara u 2016.
Osim samih požara kao očiglednog uzroka, deforestacija je vezana za sječu šuma radi dobivanja poljoprivrednih zemljišta i za rudarsku djelatnost. Prema službenim brazilskim podacima deforestacija je, međutim, snižena zbog sječe šuma za gradnju infrastrukture i poljoprivredu, ali zato raste zbog požara. U Amazoniji je sječa šuma, primjerice, pala za 16 posto od kolovoza 2016. do srpnja 2017. (prvi put u 3 godine).
Brazil je zbog požara u 2016. izgubio dvostruko više šumskog pokrova nego u 2015., tj. čak trostruko više u području Amazonije, jer je tamo izgorjelo 3,7 milijuna hektara. Portugal je izgubio 4 posto od svojih šumskih površina, što je ipak najveći postotak za neku državu. Prema izvješću, za to je odgovoran eukaliptus, koji lako gori, u kombinaciji s lošim upravljanjem tlima i lošom provedbom mjera za sprječavanje požara.
S ukupno 15 tisuća izgorenih hektara početkom 2016. Republika Kongo je pretrpjela najveći šumski požar dosad zabilježen u središnjoj Africi. Također, na lokalitetu Fort McMurray u Kanadi, požari su u mjesecu svibnju uništili više od 600 tisuća hektara te prouzročili 8,8 milijarda dolara štete.
Šumski požari i deforestacija mogu također povećati stopu preuranjene smrtnosti i bolesti te isto negativno utjecati na gospodarstvo, upozorenja su koja stoje u izvješću. Šumski požari mogu naškoditi izvorima pitke vode i bioraznolikosti, a ispuštaju također u atmosferu goleme količine ugljikovog dioksida.
Upravo je spomenuti ugljikov dioksid jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonose globalnom zagrijavanju. Za cjelokupno globalno zagrijavanje našeg planeta uvelike je odgovoran čovjek koji svojim djelovanjem pridonosi povećanju temperatura na planetu i porastu suša u nekim područjima.
