BBC Future: Što bi se dogodilo kada bi svi na svijetu odjednom postali vegetarijanci?

Eliminiranje mesa iz naše prehrane bi donijelo pregršt koristi našem zdravlju i planetu.

Ljudi postaju vegetarijanci iz različitih razloga. Neki to čine da umanje patnju životinja, drugi jer žele živjeti zdravijim životnim stilom, dok neki podržavaju održivost ili žele smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Bez obzira koliko njihovi prijatelji mesojedi to poricali, vegetarijanci su u pravu: izbacivanje mesa donosi višestruke koristi, a što više ljudi pređe na vegetarijanstvo, više će se te koristi manifestirati na globalnoj razini, piše BBC Future.

Andrew Jarvis iz Kolumbijskog Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu kaže „U razvijenim zemljama, vegetarijanstvo bi donijelo različite koristi za okoliš i zdravlje“.

Kada bi se vegetarijanstvo usvojilo do 2050. godine, izbjeglo bi se oko 7 milijuna smrti godišnje, dok bi veganstvo podiglo taj broj na 8 milijuna.

Jarvis i drugi eksperti u centru postavili su hipotezu o tome što bi se moglo dogoditi kada bi se meso izbacilo iz jelovnika na cijelom planetu preko noći.

Prvo, proučavali su klimatsku promjenu. Proizvodnja hrane smatra se uzrokom jedne četvrtine ili jedne trećine svih stakleničkih plinova na svijetu, a većina odgovornosti za to pripada stočnoj industriji.

Usprkos tome, često je podcijenjena činjenica kako naš izvor prehrane utječe na klimatske promjene.

U SAD-u na primjer, prosječna četveročlana obitelj emitira više stakleničkih plinova zbog mesa koje pojedu nego od dva automobila koje voze – ali automobili, a ne mesni odresci su ti o kojima se diskutira kada se priča o globalnom zatopljenju.

„Većina ljudi ne razmišlja o posljedicama ishrane na klimatske promjene“, kaže Tim Benton, stručnjak za sigurnost hrane sa Sveučilišta u Leedsu. „Međutim, prehrana sa samo malo manje mesa danas može uvelike popraviti stvari za našu djecu i unuke.“

Marco Springmann, istraživač na programu „Budućnost ishrane“ na Oxford Martin School, pokušao je kvantificirati koliko bi se stvari popravile u tom slučaju: on i njegovi kolege su napravili kompjuterske modele koji su simulirali što bi se dogodilo kada bi svi postali vegetarijanci do 2050.g.

Rezultati ukazuju da – uvelike zahvaljujući eliminiranju crvenog mesa – emisije stakleničkih plinova uzrokovane hranom bi se smanjile za oko 60%. Kada bi svijet prešao na veganstvo, emisije bi se smanjile za 70%.

„Kada smo gledali što bi bilo u skladu s izbjegavanjem opasnih razina klimatskih promjena, otkrili smo da možete jedino stabilizirati omjer emisija uzrokovanih ishranom u odnosu na ukupne emisije ukoliko bi svi prihvatili ishranu na biljnoj bazi.

Takav scenarij nije vrlo realističan – ali ističe važnost koju će emisije uzrokovane hranom imati u budućnosti“, kaže Springmann.

Kada bi svi postali vegetarijanci do 2050., emisije stakleničkih plinova uzrokovane hranom bi se smanjile za 60%. Kada bi svi postali vegetarijanci, barem 80% tih ispaša bi iskoristili za restauraciju livada i šuma koje bi prerađivale ugljik i dalje ublažavale klimatske promjene.

Pretvaranje nekadašnjih pašnjaka u prirodna staništa bi također pomoglo bioraznolikosti, uključujući i velike biljojede kao što su bizoni koji su istrebljeni zbog stoke, baš kao i predatori poput vukova koji su često ubijani iz osvete zbog napada na stoku.

Ostalih 10 do 20% nekadašnjih ispaša bi se moglo iskoristiti za veću sadnju bilja kako bi se popunio nedostatak u ponudi hrane.

Relativno malo povećanje poljoprivrednog zemljišta bi više nego nadoknadilo gubitak mesa jer je jedna trećina zemlje trenutno iskorištena za uzgoj poljoprivrednih kultura i koristi se za proizvodnju hrane za stoku, a ne za ljude.

Rekonstrukcija okoliša i prelazak na poljoprivredu temeljenu na uzgoju biljaka, traži planiranje i investicije.

Kada bi svi postali vegetarijanci do 2050. godine, smanjila bi se smrtnost u svijetu za 6-10%, zahvaljujući smanjenju srčanih bolesti, dijabetesa, srčanih udara i nekih tipova raka.

Eliminiranje crvenog mesa smatra se uzrokom pola ukupnog smanjenja smrtnosti, dok je drugi dio beneficija u smislu smanjenja smrtnosti vezan uz smanjenje kalorija koje ljudi unose i povećanju količine voća i povrća koje jedu.

Svjetska veganska ishrana bi dodatno pojačala ove koristi: globalno vegetarijanstvo bi spriječilo oko 7 milijuna smrti godišnje, dok bi potpuno veganstvo podiglo taj broj na 8 milijuna.

Manji broj ljudi koji pate od kroničnih bolesti uzrokovanih hranom bi također predstavljao smanjenje troškova za liječenje što bi značilo uštedu oko 2-3% svjetskog BDP-a.

Određene promjene u hranidbenom sistemu bi nas također ohrabrile da donosimo zdravije odluke koje su više prijateljski naklonjene okolišu, kaže Springmann.

Zapravo, jasna rješenja već postoje za smanjenje stakleničkih plinova koji dolaze od stočne industrije. Ono što nedostaje je volja za implementaciju tih promjena.

(Atma)