Autohtono stanovništvo poziva na zaštitu Amazonije

Pripadnici autohtonih grupa Amazonije pozvali su u nedjelju svjetske čelnike da podrže novi cilj i zaštite 80 posto amazonskog bazena do 2025. zahtijevajući obustavu krčenja šuma koje bi moglo voditi postupnom nestanku najveće prašume planete.

Amazonski predstavnici svoju su kampanju počeli na devetodnevnoj konferenciji u Marseilleu gdje se okupilo nekoliko hiljada dužnosnika, naučnika i aktivista za zaštitu okoliša.

Sudionici konferencije trebali bi postaviti temelje za pregovore o bioraznolikosti, koji će se pod okriljem UN-a 2022. održati u kineskom gradu Kunmingu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

“Pozivamo međunarodnu zajednicu da nam se pridruži u nastojanjima da zaustavimo uništenje našeg doma i na taj način zaštitimo budućnost planete”, rekao je Reutersu José Gregorio Diaz Mirabal, glavni koordinator COICA-e, Koordinacijskog tijela devet autohtonih naroda amazonskog bazena.

Pretjerano krčenje šuma

Nešto manje od 50 posto amazonskog bazena trenutno je pod nekim oblikom službene zaštite ili autohtone uprave, podaci su istraživanja objavljeni prošle godine.

No istovremeno sve veći problem predstavlja širenje poljoprivrednih dobara, razvoj rudarstva i istraživanje naftnih polja, zbog čega se pretjerano krče šume.

Naprimjer, u Brazilu, u kojem se nalazi 60 posto bioma, krčenje šuma je znatno poraslo otkako je na vlast 2019. došao desno orijentirani predsjednik Jair Bolsonaro.

Amazonski bazen u potpunosti je izgubio 18 posto direktnog šumskog pokrivača, a još 17 posto je kompromitirano, pokazali su rezultati studije koju je u julu objavilo Naučno povjerenstvo za Amazoniju, a temelje se na istraživanjima 200 naučnika.

‘Spirala smrti’

Ako krčenje šuma dosegne 20 do 25 posto to bi za Amazoniju moglo biti poput spirale smrti.

Naime, prašume bi postepeno počele nestajati, a na tom bi se području pojavile savane, upozorio je brazilski naučnik Carlos Nobre.

Skup u Marseilleu je još jedan “Svjetski kongres o očuvanju prirode”, događaj koji se svake četiri godine održava na inicijativu Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Forum je to na kojem se okupljaju predstavnici vlada, civilnog društva i brojni svjetski naučnici.

Izvor: Agencije