Alge napadaju Jadran

Južnu obalu Hrvatske, cijelo podmorje Crne Gore i albanski dio Jadrana napali su razni morski organizmi, poznati i nepoznati. Registrovano je čak 38 novih (alohtonih) životinjskih i biljnih organizama. Među njima, naravno, ima i jestivih, ali i otrovnih vrsta.

To se navodi u zanimljivoj publikaciji "Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrana", koji je izdao Institut za biologiju mora iz Kotora, koja se u štampanoj i elektronskoj formi dijeli ribarima, roniocima i drugima koji se bave morem koje ih iz više razloga interesuje, pa su s plavetnilom juga u stalnom kontaktu.

A među novim vrstama ima gotovo svega - od algi, preko rakova, puževa, školjki, pa do nevjerovatnih devetnaest novih ribljih vrsta.

Neke od ovih vrsta napadaju prostor jer nemaju prirodnog neprijatelja.

Takva je vrsta alge caulrepa racemosa, zvana tumor Mediterana, koja se širi velikom brzinom i uništava postojeću floru i faunu. Kada su pak riblje vrste u pitanju, opasna je "četvorozupka" ili fuga kako je zovu Japanci. Njeno meso je otrovno, a naročito ako ga spremaju oni koji o toj vrsti malo ili gotovo ništa ne znaju.

U južnom dijelu Jadranskog mora, ističu u Institutu u Kotoru, sve je više i barakuda, kojih ranije ovde nije bilo. Ima i jestivih, dobrih vrsta kao što je plavi rak. Tu je i jedna vrsta škampa (farantepenaeus aztecus), koja je stigla iz Meksičkog zaliva, gde se masovno izlovljava i izvozi, i jedan je od temelja tamošnje ribarske industrije.

U kotorskom institutu, inače referentnoj naučnoj ustanovi, s dugom tradicijom, kažu da su nove vrste, mahom tropske i suptropske, stigle na jug Jadrana zbog klimatskih promjena, koje mijenjaju mnogo toga na planeti.

Mnoge vrste stižu prirodnim putem iz Atlantskog okeana, kroz Gibraltarski prolaz, ali i iz Crvenog mora, kroz Suecki kanal. Nerijetko, neke od tih vrsta stižu sa balastnim vodama trgovačkih brodova koji sa raznih mjesta u svijetu dovoze teret u jadranske luke, gdje ga istovaraju.

OTPADNE VODE

Ribarski profesionalci, kojih je sve manje od Igala do Ulcinja, kažu da je dijelom na zadržavanje nekih novih vrsta, ali i na mutaciju postojećih uticala i - nečistoća. U zaliv Boke, ali i južnije, u more decenijama s kopna stižu otpadne vode. Tek će izgradnjom kanalizacionih sistema (grade se uveliko u Budvi i Boki) more narednih godina biti čistije. I privlačno za - autohtone riblje vrste,inače toliko tražene u restoranima na crnogorskom primorju.

(novosti)