Ako travnjak zamijenite divljim cvijećem, smanjićete štetne emisije, obogatiti biodiverzitet i uštediti vrijeme

Foto: Impuls

Višestruke koristi za vas i planetu pokazali su na sopstvenom primjeru naučnici sa Kembridža koji su travu na 0,36 hektara zamijenili cvjetnom livadom.

Prije četiri godine Kraljev koledž, koji se nalazi u sklopu prestižnog engleskog Univerziteta Kembridž, prekinuo je tradiciju koja datira iz 1722. godine: jedan dio tamošnjeg prepoznatljivog zelenog travnjaka u dvorištu zamijenili su divljim cvijećem.

Naučnici su na samom početku posadili 33 vrste biljaka, a ta brojka je u međuvremenu porasla na 84. Umjesto trave, na prostoru koji je otprilike jednak fudbalskom terenu (0,36 hektara) sada rastu mak, bijela rada, različak…

Biljke predio čine šarenijim, ali estetika svakako nije bila jedini cilj i rezultat poduhvata. Autori studije sa Univerziteta Kembridž prepoznali su višestruke koristi.

Prema njihovim navodima, na cvjetnoj livadi je zabilježeno približno tri puta više biljnih vrsta, kao i tri puta više vrsta i jedinki paukova i buba u odnosu na travnatu površinu.

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls

Ubrzo nakon što je divlje cvijeće preplavilo područje, došli su i insekti, a zajedno sa njima i predatori. Lokalni slijepi miševi na cvjetnoj livadi se hrane tri puta učestalije.

U poređenju sa travnjakom, izmjerena biomasa kopnenih beskičmenjaka je 25 puta veća, a cvjetnu livadu je posjećivalo i duplo više vrsta kojima je neophodna konzervacija.

Međutim, nije samo biodiverzitet postao bogatiji, već nema potrebe za košenjem, navodnjavanjem, korišćenjem đubriva i primjenom pesticida.

S obzirom na smanjeno održavanje i upotrebu hemikalija, istraživači procjenjuju da cvjetne livade godišnje po hektaru skladište 1,36 tona ugljenika više nego travnjaci. To je ekvivalentno štetnim emisijama koje se, po pojedinačnom putniku, oslobode tokom povratnog, prekookeanskog leta između Londona i Njujorka.

Takođe, divlje cvijeće reflektuje više sunčevog zračenja nego trava što, prema naučnim tvrdnjama, može da pomogne u održavanju hladnije mikroklime u gradovima pri budućem zagrijavanju.

Istraživanje pokazuje koliko su male cvjetne livade u urbanim centrima važne za lokalnu biološku raznovrsnost, ekosistemske usluge i ublažavanje klimatskih promjena. A sve to uz niže troškove nego kada je riječ o travnatim površinama.

Naučnici se stoga nadaju da će šarena bašta u Kembridžu da inspiriše i ostale da se krenu njihovim stopama i odreknu se trave u korist divljeg cvijeća, prenosi klima101.