Mektić: Pokušavaju prikriti pljačku. Perduv: Novi Dodikov trik. Korajlić: Ne postoji volja da se unaprijede antikorupcioni zakoni
Piše: Miljan Kovač
Najava usvajanja Zakona o porijeklu imovine, predstavlja samo još jedan populistički potez Milorada Dodika i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj bez ozbiljne namjere da se donese i sprovede kvalitetno zakonsko rješenje.
Ovako u opozicionim krugovima komentarišu obaćenje vlasti da će donijeti zakon koji je do sada, bez uspjeha, više puta predlagan.
S druge strane najava novog zakonskog rješenja i ovaj put je iskorištena za dnevnopolitička prepucavanja.
Tako je poslanik SNSD-a Igor Žunić, preko društvenih mreža, „zaprijetio“ liderima opozicije, da će biti ispitano porijeklo njihove imovine i ne pominjući da bi se, prvo na udaru trebali naći predstavnici vlasti, što bi, valjda, bilo logično.
Dragan Mektić, poslanik u Predstavničkom Domu PS BiH, ne vjeruje da Dodik ima iskrene namjere kada najavljuje preispitivanje porijekla imovine.
„On to da je htio da uradi, on je to mogao i trebao davno da uradi, jer je opštepoznato da je Republika Srpska postala prostor jedne opšte pljačke, korupcije, krađe naroda... Možda Dodik ima neku poganu namjeru da tim zakonom pokuša poravnati sve krađe koje su urađene od strane SNSD-a u RS pa i samog njega i njegove porodice“, kaže Mektić.
Mektić, smatra da su besmislene i neprimjerene poruke Igora Žunića, šefa kluba poslanika SNSD-a u Skupštini RS, liderima opozicije, povodom najave ovog zakona. Upravo takve izjave idu u prilog sumnjama u ozbiljne namjere vlasti i da je u pitanju samo još jedan politički trik.
„Ako zaista želi da se donese takav jedan zakon onda bi to moglo pod uslovom da isključivo podrazumijeva sve evropske standarde. Na nivou Evropske unije jasno se se zna šta su standardi. A ne da Dodik tu uvuče nešto tipa neke parlamentarne komisije gdje će odlučivati neka većina iz vladajuće koalicije, pa da pokuša da pokrije sve pljačke iza kojh stoji vlast“, kaže Mektić.
On smatra da će donošenje bilo kakvog zakona biti besmisleno dok se pravosuđe ne oslobodi korumpiranih sudija i tužilaca. Tek kada budemo imali nezavisno pravosuđe, onda će zakoni imati smisao, ističe Mektić, i navodi da bi Dodik trebao biti svjestan da mu ni ovakva igra neće ići u prilog, jer „narod dobro zna ko je opljačkao sve što se moglo opljačkati u Republici Srpskoj“.
Da je riječ o „još jednom u nizu Dodikovih trikova“, smatra i Ozren Perduv, predsjednik Pokreta Pravde, političke organizacije nastale iz neformalne grupe „Pravda za Davida“
„Zar zaista neko misli da će Dodik dozvoliti zakonito i objektivno ispitivanje njegove imovine i imovine njegove porodice i saradnika.
I ranije su bile inicijative nekih drugih za donošenje ovog zakona, pa je Dodik govorio da je u pitanju populizam. Šta je sad?
Ako i dođe do usvajanja ovakvog zakona onda će to biti lex specialis Milorada Dodika koji će služiti za obračun sa onima koje Milorad Dodik vidi kao prijetnju po njegov politički opstanak“, kaže Perduv.
Dosadašnja diskusija oko tog zakona svodila se na to na koji način će se ispitivati porijeklo imovine funkcionera, kaže Ivana Korajlić iz Transparency international BiH. Kako kaže, „to pitanje ustvari rješava drugim zakonima“, odnosno uvođenjem, prije svega, kontrole nad imovinskim kartonima koje podnose nosioci javnih funkcija na svim nivoima vlasti.
Ako se ide na usvajanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, to onda obuhvata mnogo širi krug lica, odnosno i druge mehanizme za provjeru generalno svih lica uključujući i pravna i fizička i da taj zakon mora biti vrlo pažljivo kreiran i osmišljen na način da bude provodiv.
„Zbog toga je preuranjeno komentarisati bilo šta bez da se vidi nacrt, ovako samo vidimo nekakve izjave političara, koje s jedne strane govore da će se na taj način utvrđivati porijeklo imovine opozicije, dakle najviše se na to fokusirajua s druge strane se populistički maše nekakvim rješenj, a da se pritom ona ne obrazlažu i zbog toga mislim da se ne treba previše ni nadati dok se se konkretno nešto ne uradi po tom pitanju“, kaže Ivana Korajlić.
Ona smatra da je veći problem to što ne postoji volja da se unaprijede postojeći antikorupcijski zakoni, počevši od zakona koji se odnose na javne nabavke, sukob interesa, finansiranje političkih stranaka, zaštitu prijavilaca korupcije...
„Sve ovo što je navedeno je, između ostalog, i u prioritetima koji su dati Bosni i Hercegovini od strane Evropske Unije. Međutim, vidimo s jedne strana da se sva ta unapređenja blokiraju, dok se ovamo pojavljuje najava usvajanja nekih novih zakona. Naravno, ne treba obeshrabriti njihovo usvajanje, ali opet treba razmišljati da to opet može biti sada novi populistički potez“, zaključuje Korajlić.
