Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ponovo je otvorio pitanje otcjepljenja bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine, samo nekoliko dana nakon što je Evropska komisija predstavila Ekonomsko-investicioni plan vrijedan devet milijardi eura, namijenjen poboljšanju ekonomske i političke situacije u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući bolju integraciju među zemljama, od kojih su neke bile u ratnom sukobu devedesetih godina.
„U svojim komunikacijama, koje nisu beznačajne, mogu da spoznam stvari koje su drugačije. Recimo, na nekom forumu u Briselu se vodi razgovor na veoma visokom nivou o tome šta uraditi na Zapadnom Balkanu i onda ima ljudi koji kažu da Srbima u Bosni i Hercegovini treba dati državu“, kazao je Dodik u četvrtak navečer za lokalnu teeleviziju ATV, noć uoči posjete evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Olivera Varhelyija Sarajevu.
Pitanje otcjepljenja RS-a od Bosne i Hercegovine uvijek iznova ugrožava mir u zemlji, dok nesigurnim čini i područje cijelog Zapadnog Balkana, još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
‘U očima se vidi samo sjaj novca’
Analitičari upozoravaju da bi Evropska unija pomoć namijenjena zemljama Zapadnog Balkana, prije svega Bosni i Hercegovini, trebala uvjetovati eliminacijom sigurnosnih rizika, a usporedo i kvalitetnom reformom vladavine prava, kako novac poreskih obveznika EU-a ne bi bio potrošen na dodatno održavanje autokratskih režima u regiji.
Nedemokratske vlade na Zapadnom Balkanu ne promišljaju EU kroz njene vrijednosti, izgradnju pravne države, poštivanje ljudskih prava, prava manjina – ne, njima svijetli u očima samo novčani fond namijenjen ovim prostorima, rekla je za Al Jazeeru Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke.
„Kada govorimo o izjavama Milorada Dodika, moramo imati u vidu da on često govori u zavisnosti od toga kome se obraća, tako da dobijemo nekada suprotne i međusobno isključive izjave… Bildanje nacionalnih mišića i jačanje nacionalnih osjećanja su omiljeni sportovi ovdašnjih političara, dobre većine, u izbornim godinama”, kazala je ona, dodajući da je Dodik samo nekoliko dana ranije iz Brisela „poslao veoma kooperativne izjave i iskazao spremnost za reformski put Bosne i Hercegovine“.
Dekan Fakulteta za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić odbacio je tvrdnje Dodika da u Bosni i Hercegovini nema potencijala za novi rat, zbog jakog utjecaja Srbije i Rusije na Bosnu i Hercegovinu.
„Možda ne za rat, ali kapaciteti za oružani sukob postoje, ako bi uzeli u obzir niz faktora, prije svega pokušaj destabilizacije institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i sigurnosne institucije zemlje od Ruske Federacije i Srbije“, smatra Ahić.
„Izjaviti da ne postoje oružani kapaciteti za rat u Bosni i Hercegovini? Možda u oružanom smislu te riječi on ne postoje u samoj Bosni i Hercegovini, ali postoje u regiji, prije svega u Srbiji, uz pomoć Rusije i Kine„, rekao je Ahić za Al Jazeeru, napominjući da Srbija vrlo otvoreno ulaže u vojne kapacitete.
Integracioni projekt, kako ga Brisel zamišlja, težak devet milijardi eura za regiju Zapadnog Balkana nije osuđen na propast, vjeruje Topić, odgovarajući na pitanje da li izjave Dodika otkrivaju da nema ništa od integracije koju Brisel namjerava skupo platiti u zemljama Zapadnog Balkana.
‘Navalili drugi svjetski igrači’
„Riječ je o prevelikom mamcu za domaće političare – a novčana podrška zemljama ovog prostora je nešto što ovdašnjim političkim elitama predstavlja najveći prioritet i uglavnom reformske procese vežu za ‘dobijanje’ novca.“
Topić kaže da su svakako za ozbiljne rasprave sazrele kritike o tome da vlade u većini zemalja Zapadnog Balkana, uključujući nedemokratske, dobrim dijelom i korumpirane, što pokazuju redoviti izvještaji EK-a, opstaju desetljećima na vlasti upravo uz svesrdnu finansijsku podršku međunarodne zajednice.
„Svjesna da od proširenja u dogledno vrijeme nema ništa, EU na neki način mora održati osjećaj pripadnosti evropskoj porodici ovih zemalja, jer su u međuvremenu na ovaj prostor ‘navalili’ drugi svjetski igrači, čije prisustvo na ovim prostorima nije baš poželjno“, kaže Topić.
Ahić smatra da pomoć Brisela Bosni i Hercegovini u ekonomskom smislu može biti potpuna samo ukoliko se garantira i sigurnosna stabilnost.
„Aktivacija NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije mora biti maksimalno intenzivirana“, kaže Ahić.
