Foto: Sandra Krunić/PIXSELL
Pokušaj posjeta Aleksandra Vučića Jasenovcu i Pakracu otkrio je da hrvatski i srpski državni vrh nejavno komuniciraju, ali da se javno nisu u stanju založiti za osnovne civilizacijske vrijednosti poput odavanja pijeteta jasenovačkim žrtvama koje se, kako kaže povjesničar Tvrtko Jakovina, već 40 godina koriste za političke manipulacije
Pišu: Tena Erceg, Goran Borković
Priča se toliko puta ponovila da već u kalendar za 2023. godinu, tamo gdje su ljetni mjeseci, možemo upisati: zaoštravanje hrvatsko-srpskih odnosa. U pravilu okidač bude "Oluja", koja se s jedne strane granice slavi kao najuspješnija vojno-redarstvena operacija oslobođenja Hrvatske, s druge kao tužna obljetnica protjerivanja 250 hiljada Srba s vjekovnih ognjišta. Tu i tamo rutinu gotovo tridecenijskog kolovoza ili augusta, kako već tko hoće, prošaraju neki drugi važni datumi ili događaji. Na primjer, ove godine to je bio nerealizirani pokušaj dolaska srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Jasenovac. Pitanje koliko je puta, na kakav način i s kojim ciljem Vučić pokušao (neuspješno) ući u Hrvatsku u zadnjih godinu dana i pokloniti se žrtvama ustaškog režima pretvorilo se u najvažniju političku priču ljeta. Prema onome što tvrdi sam Vučić, točan odgovor je – tri puta: jednom u septembru prošle godine, drugi put u martu ove i treći put prošle nedjelje. Premijer Andrej Plenković ponudio je pak odgovor – dva puta: uz onaj s početka godine, tu je i ovaj s kraja prošlog tjedna. Ima i treći odgovor, onaj neimenovanog visokog sugovornika iz Vlade koji je na dnevnoj bazi opskrbljivao Jutarnji list informacijama o Vučićevim zahtjevima, a prema kojem je ovaj to tražio samo jednom – prošli petak. Kako god bilo, nijedan od tih pokušaja nije uspio. Jednom nije bio dobar tajming zbog unutrašnje situacije u Hrvatskoj, drugi put zbog privođenja ministra Darka Horvata i smrti Plenkovićevog oca, a treći je u Vladi okvalificiran kao pokušaj "izazivanja kaosa u Hrvatskoj" uoči obilježavanje "Oluje", podmetanja privatnog posjeta kao službenog i zaobilaženja službene procedure.
Kao što znamo, priča o Vučićevim namjerama da u nedjelju iz Donje Gradine, gdje je spomen-park posvećen jasenovačkim žrtvama s druge strane Save, dođe u Jasenovac i Pakrac, objavljena je u Jutarnjem listu. Doznalo se da je Vučić predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu rekao da planira privatno posjetiti Jasenovac kako bi položio cvijet ispod spomenika Bogdana Bogdanovića te da mu se i on može pridružiti, a ako misli da je potrebno, o tome može obavijestiti i hrvatsku Vladu. U Vladi su "ostali konsternirani" zbog tog poteza, što je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman osnažio tvrdnjama da je Vučićevo ponašanje "neprihvatljivo", "nedobronamjerno" i "neiskreno" te da se Srbija nije suočila s prošlošću, dok Hrvatska, navodno, jest. Kako je bio izravno prozvan čelnik SDSS-a Milorad Pupovac, i on je u nedjelju sazvao presicu objašnjavajući da je već dva puta u zadnjih godinu dana sudjelovao kao posrednik u neuspješnim Vučićevim službenim pokušajima posjeta Jasenovcu, a neuspješan je bio i treći put, što je okarakterizirao problemom u odnosima između dviju država.
U ponedjeljak su se javili i teškaši. Najprije je Vučić održao tiskovnu konferenciju na kojoj je detaljno opisao kronologiju inzistiranja da bude prvi srpski predsjednik na dužnosti koji je obišao Jasenovac te prozvao hrvatsku Vladu da ga treći put sprečava u namjeri da ga posjeti, jer očito u Zagrebu smatraju, kako je rekao, da nikada nije vrijeme da predsjednik Srbije posjeti to najveće stratište srpskog naroda, navodeći taksativno kome se i kada obratio. "Dana 2. 9. 2021. je mesec dana pošto je prošlo obeležavanje Oluje. Prvi put obaveštavamo kabinet Plenkovića sa molbom da 10. 9. posetimo Jasenovac. Dana 4. 9. stiže poruka da pomerimo posetu zbog njihove unutrašnje situacije. Mi smo prihvatili i nismo sa tim ni izašli u javnost, ali to nije bilo sve. Dana 1. 3. 2022. smo ponovili zahtev da posetim Jasenovac 5. 3. Nakon dva dana opet je dobijena poruka da poseta nije dobrodošla. I opet nismo nikom ništa kukali i žalili, bili smo fer partneri. Onda je došao treći put kada sam obavestio Pupovca i rekao mu ako hoće on da obavesti kabinet Plenkovića, i to nije bila nikakva tajna za njih ni tada ni u septembru i martu", kazao je Vučić.
Otprilike dok je još trajao Vučićev govor javnosti se obratio i premijer Plenković koji je kazao da je Vučiću hrvatska Vlada poslala poruku da nije vrijeme za takav posjet, da on sa sobom nosi političke implikacije, da se nije službeno najavio i da se, kada dođe trenutak, može govoriti o njegovom dolasku. "Kada dođe trenutak, bit će i posjeta. Politika svršenog čina ne može proći nigdje, pa ni u Hrvatskoj. Mi smo u ovom trenutku smatrali da nam takav posjet ne odgovara. Važno je da se u međusobnim odnosima tretiramo s poštovanjem, vodimo računa da smo država. Države komuniciraju kao i ljudi", rekao je Plenković i pojasnio da se svatko tko dolazi u posjet najavi te dodao da će se o ovoj temi dalje razgovarati "kada se malo primire strasti". "Pustit ćemo da se malo sve slegne ovo što sada gledamo pa kada se uspostavi konstruktivna komunikacija, razgovarati što, kako i kada", zaključio je.
U međuvremenu su o ovom pitanju svoj stav iskazali i oni koji imaju što reći, ali i oni kojima je jedini cilj dodatno produbljivanje ionako loših odnosa između Hrvatske i Srbije, što nacionalistima s obje strane granice dobro dođe za ostvarivanje njihovih interesa, a po pravilu preko leđa manjinskih zajednica. Važan element priče je, spomenimo i to, pad aviona ukrajinskog prijevoznika koji je iz Srbije trebao Bangladešu isporučiti 11,5 tona oružja, što je odmah dovelo do medijskih spekulacija da Srbija Ukrajini ispod radara prodaje oružje, odnosno nužno potrebne metke i granate kompatibilne s oružjem sovjetske proizvodnje.
Što se zapravo dogodilo? Đorđe Pavićević, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, napominje za Novosti da Vučić "generalno proizvodi takve situacije i ispipava granice dokle može da ide, prekoračuje ovlašćenja pa ako prođe, on bi verovatno nastavio tako da se ponaša".
- To je generalno, dok u ovom trenutku pretpostavljam da postoji više motiva da se nešto ovakvo uradi, pre svega trenutna spoljnopolitička situacija u kojoj se nalazi Srbija, te verovatno Vučićeva želja da malo skrene pažnju sa problema koje Srbija u tom smislu proizvodi. Mislim pre svega na sve što se događa oko uvođenja sankcija Rusiji i općenito na odnose s Rusijom, činjenicu da Russia Today otvara kancelariju u Beogradu, pa i situaciju s padom aviona za koju ne znamo o kakvoj se potencijalnoj trgovini oružja radi. U takvom kontekstu dobrodošlo je da se priča o tome kako Hrvati maltretiraju predsednika Srbije i ne dopuštaju normalne odnose, kao da je normalno da se prelazi granica na takav način - kaže Pavićević.
On smatra i da je "nemoguće da Vučić nije znao da je ovakva reakcija Hrvatske vrlo moguća" te dodaje da "ovakav bezrazložan i zapravo beznačajan incident verovatno odgovara i Vučiću i Plenkoviću". Primjećuje i da je bilo "histerije i u hrvatskim medijima".
A nju su dodatno zaoštrile različite organizacije. Braniteljska udruga Hvidra ocijenila je Vučićev pokušaj dolaska kao neviđenu provokaciju iz Srbije, a Pupovčevu podršku kao "sramotnu", tražeći da se Vučiću, kojeg nazivaju "malim Miloševićem", zabrani ulazak u Hrvatsku, dok za Pupovca kažu da je Vučićev trbuhozborac i "poskok u hrvatskim njedrima". Zajednica utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" kaže pak da su u Hrvatskoj nepoželjni i neprihvatljivi pokušaji da je se ne tretira kao suverenu državu. Plenković je kritičarima s desnice odgovorio ovako: "Što se tiče Pupovca, mi surađujemo i bilo je jako puno onih koji kritiziraju Vladu i anatemiziraju mene zbog suradnje sa srpskom manjinom. I unatoč njima mi dobivamo povjerenje jednom, dvaput. Ta politika nema alternativu. Mi imamo manjine koje su dio hrvatskog naroda u političkom smislu. To je zalog jačanja položaja Hrvata drugdje."
U Srbiji je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin hrvatsku Vladu nazvao ustaškom, zbog čega je zaradio kaznenu prijavu iz opozicijske koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, čiji je dio i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV). Ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otkazala je već najavljeni službeni posjet Zagrebu, a premijerka Ana Brnabić situaciju usporedila s onom hipotetskom u kojoj bi se predsjedniku Izraela zabranio posjet Auschwitzu, da bi na kraju bile poslane i diplomatske note i iz Zagreba i iz Beograda. Sve se to događa nekoliko dana nakon što je čelnik hrvatske manjine i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov bio na konzultacijama kod Vučića, iskazujući spremnost za ulazak u novu vladu. Tek koji dan kasnije bio je prisiljen upozoriti na to da bi brutalan porast antihrvatskog raspoloženja u Srbiji mogao biti posljedica najnovijih napetosti između Hrvatske i Srbije, vezano uz Vučićev pokušaj posjeta Jasenovcu, iako hrvatska manjina tome nije ničim doprinijela. "DSHV neće pristati da bude uvučen u novi val narušavanja odnosa Hrvatske i Srbije", kazao je Žigmanov. "Štoviše, jasno ćemo se i nedvosmisleno protiviti takvim pokušajima."
Vučićev pokušaj kritizirao je i njemački povjesničar Alexander Korb, stručnjak za povijest NDH, po kojem se radi o "uspješno kalkuliranoj provokaciji", kako je kazao za Deutsche Welle. "Riječ je o političkoj igrici koju je inicirala vlada Srbije. Igrici u kojoj ni hrvatska Vlada nije ostavila najbolji dojam", smatra Korb i dodaje: "Hrvatska Vlada je mogla očekivati da će zabrana ulaska Vučića u zemlju biti kontraproduktivan potez. Mislim da je hladne glave najprije trebalo poslati protestnu notu i onda dozvoliti Vučiću odlazak u Jasenovac. Neka se tamo prisjeti ubijenih, pa čak i po cijenu da to nije u skladu s vanjskopolitičkim standardima. Na ovaj način mu je omogućeno da se predstavi na pozornici na način na koji mu to nije trebalo omogućiti. Spomen područje Jasenovac ne pripada hrvatskoj Vladi. Treba napomenuti da mu nije dozvoljeno samo da posjeti Jasenovac, već i da uđe na područje Republike Hrvatske, to je mala, ali važna razlika. Moglo se dakle očekivati da će biti nepovoljnih naslovnica u stilu 'Hrvatska zabranjuje Vučiću da ode u Jasenovac', nepovoljnih jer je Vučić predsjednik one zemlje čiji je narod brojčano najveća žrtva Jasenovca", kazao je Korb, kritizirajući Hrvatsku da "nikako ne čini dovoljno po pitanju dostojanstvenog sjećanja ili osiguravanja sistematskog istraživanja prošlosti", što se vidi i po stanju u kojem se nalazi Spomen područje.
Za mišljenje smo pitali i Tvrtka Jakovinu, povjesničara sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji ističe da se u ovoj aferi nije dogodilo ništa što se već 40 godina ne ponavlja i da se prije svega radi o političkoj temi o kojoj trebaju govoriti koalicijski partneri HDZ-a i kolege im iz europskih pučana, gdje su Plenkovićeva i Vučićeva stranka u istoj grupaciji.
- Možemo govoriti o diplomatskoj proceduri, ako je to nekome važno, možemo govoriti i o nejavnoj, da ne kažem tajnoj komunikaciji između hrvatskog i srpskog državnog vrha koja je očito postojala i postoji, ali što se tiče odnosa prema Jasenovcu i pijeteta prema žrtvama, nemam ništa drugo za reći nego ono što se već 40 godina piše u komentarima u nenacionalističkim medijima. Evo, na primjer, početkom 1990-ih Milovan Đilas se suprotstavio Matiji Bećkoviću oko pokušaja manipuliranja brojkama žrtava u Jasenovcu. Bećković mu kaže da se broj namjerno umanjuje, a Đilas mu odgovara "zar povećanje na 700 tisuća također nije manipuliranje brojem". Govorimo dakle o 1990. godini. Danas je ista tema i gotovo su isti akteri. Nije to slučajno, jer ako zaista jest slučajno, imamo posla s nedoraslim političarima, a onda i narodima. Desetljećima stojimo u mjestu i nismo se u stanju maknuti. Već bi se i mnoge životinje u tom razdoblju promijenile, ma ni biljke ne bi bile iste. Problem je očito što se želi da je stanje ovakvo. Već 30 godina nismo u stanju srediti postav u Jasenovcu, dovesti škole, zabraniti ustaški pozdrav... Ista stvar je i u Srbiji. Govore o milijunskom stradanju, a nisu u stanju napraviti muzej u kojem bi se ono obilježilo. Sve je isto - zaključuje Jakovina.
Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću kaže da joj je žao što se zbog loših međudržavnih odnosa pitanje posjeta Spomen području Jasenovac predstavnika Srbije nije dogovorilo tiho i dostojanstveno, s pijetetom prema ubijenima.
- U uzavreloj atmosferi narušenih regionalnih odnosa i neprekidne politizacije žrtava posjeta predsjednika Srbije nikako ne može biti privatna. Neophodno ju je pažljivo planirati. No za dogovaranje diplomatskim putem izgleda nema prave volje, kao što je, uostalom, nema ni za druga osjetljiva pitanja, poput rješavanja sudbine nestalih i procesuiranja svih ratnih zločina - ističe Teršelič.
Za žrtve slabo mare, ali im zato politička prepucavanja idu od ruke. Evo sad će i "Oluja", pa jesen, a na jesen bi – da citiramo onaj famozni neimenovani visoki izvor iz Vlade – Vučiću konačno trebao biti odobren ulazak u Hrvatsku. Materijala za pisati koliko hoćeš!
Izvor: Portal Novosti
