Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva
Bosna i Hercegovina ulazi u završnicu izborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine. Kao i uvijek kada su opšti izbori u pitanju, pažnju javnosti najviše privlači borba za mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
piše: Denis Čarkadžić
Za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira u Republici Srpskoj, svi se slažu, favoriti su Željka Cvijanović, ispred koalicije okupljene oko SNSD-a, te Mirko Šarović kojeg podržava opozicija u tom entitetu.
Pored njih, na listi su i Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, Vojin Mijatović (UJEDINJENI ZA SLOBODNU BiH) te Borislav Bijelić (Stranka za život).
Na prošlim Opštim izborima 2018. godine, Dodik je sa 368 210 glasova pobijedio Mladena Ivanića, koji je uz podršku PDP-a i SDS-a, dobio 292 065 glasova. Tada, pored SNSD-a, čvrstu podršku Dodiku dali su Socijalistička partija, zatim u to vrijeme snažan i stabilan DNS, te Prva SDS, a razlika između Dodika i Ivanića bila je čitavih 76 145 glasova.
Koliko je ta koalicija bila disciplinovana kada je riječ o glasanju za Dodika kao svog predsjedničkog kandidata, svjedoči i broj glasova koji su te stranke zajedno dobile kad se radi o glasanju za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Naime, taj broj je 399,722 glasa, što je veoma blizu podršci koju je dobio kandidat tog bloka Milorad Dodik.
Sa druge strane, SDS i PDP na istom nivou osvojili su 246 406 glasova, odnosno za 45 hiljada manje od broja koji je dobio Ivanić.
U međuvremenu, kada se radi o strankama koje su 2018. godine podržale Dodika, desile su se određene stvari koje neće olakšati posao Željki Cvijanović, naprotiv.
Prije svega, nakon odlaska Marka Pavića, DNS, koji je u međuvremenu preuzeo Nešić, u velikom je padu i sve su prilike da će nakon izbora 2022. godine biti marginalizovan. U vezi s tim, a u kontekstu izbora za člana Predsjedništva, jedno od ključnih pitanja je kome će otići blizu 70 000 glasova koliko je DNS dobio na državnom nivou 2018. godine.
Gro tih glasova je 2018. godine otišao Dodiku, ali ovoga puta, dio tog glasačkog “bazena” ići će predsjedniku DNS-a Nešiću, dok će se za ostatak Željka Cvijanović morati boriti sa Mirkom Šarovićem. U svakom slučaju, kandidatkinja SNSD-a ni blizu neće moći računati na svih 70 000 glasova DNS-a iz 2018. godine, što je svakako šansa za Šarovića.
Tokom minulog mandata, ni SP Petra Đokića nije ostao imun na raskole, te je njihov bivši član Goran Selak nakon napuštanja SP-a formirao Socijalističku partiju Srpske (SPS).
Iako pred kampanju za izbore 2022. godine nije zadobio povjerenje Šarovića, Borenovića i Vukanovića, SPS i Selak iznijeli su dio kapaciteta SP-a, a time i glasova koji su 2018. išli Dodiku, što također ostavlja dodatni prostor i mogućnost da se oni, barem jednim dijelom, ovoga puta preliju u krilo opozicionog kandidata za člana Predsjedništva BiH.
Iz tog ugla gledajući, ne treba zaboraviti ni na nekadašnjeg gradonačelnika Banja Luke Igora Radojičića. Nakon poraza koji je doživio od Draška Stanivukovića, Dodik je raspustio Gradski odbor SNSD Banjaluka te sa njegovog čela smijenio Radojičića, koji nije ni na jednoj od lista SNSD-a za Opšte izbore 2022. godine. Bivši gradonačelnik Banja Luke sasvim sigurno ima određeni uticaj na jedan dio biračkog tijela u tom gradu, a kako će ga i u čiju korist upotrijebiti, pitanje je.
Sa druge strane, za razliku od 2018. godine, 2022. godine opozicija neće moći računati na glasove koje nosi gradonačelnik Doboja Obren Petrović, koji je 2019. godine isključen iz SDS-a te će na ovim izborima biti pojačanje vladajuće koalicije koja stoji iza Željke Cvijanović.
Kada se sagledaju ključni procesi koji su u tokom posljednje četiri godine doveli do raskola u strankama sa sjedištem u Republici Srpskoj, čini se ipak da bi oni više mogli ići na ruku opozicionom kandidatu Mirku Šaroviću, te tako smanjiti zaostatak od nekih cca 76 000 glasova koji opozicija u tom entitetu mora nadoknaditi ukoliko nakon Opštih izbora 2022. godine želi imati mjesto u Predsjedništvu BiH.
Autor: Impuls
